Ilustracija (Foto: Ivan Krawchuk/shutterstock) Skoro polovina velikih kineskih gradova tone zbog ispumpavanja i vađenja vode, kao i od ogromne težine njihovog naglog širenja. Mnogi gradovi tonu brzo – svaki šesti brzinom od 10 milimetara godišnje, piše Bi-Bi-Si, navodeći studiju kineskih stručnjaka.
Rapidna urbanizacija Kine u prethodnim decenijama podrazumeva daleko veću potrošnju vode i njenu ekstrakciju kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika. U priobalnim gradovima, sleganje tla predstavlja pretnju milionima ljudi usled podizanja nivoa mora.
Kineski gradovi su tokom svoje istorije muku mučili sa sleganjem tla, a Šangaj i Tijanđin tonu još od 1920-ih. Šangaj je potonuo više od tri metra u prošlom veku. Beleži se sve veće sleganje tla u mnogim gradovima koji su se izuzetno brzo proširili proteklih decenija. Tim stručnjaka sa nekoliko kineskih univerziteta analizirao je zemljište i situaciju u 82 grada, uključujući sve sa populacijom većom od dva miliona ljudi. Koristili su podatke od satelita "Sentinel-1" kako bi merili vertikalna pomeranja zemljišta širom zemlje.
Gledajući na period od 2015. do 2022. godine, tim je došao do zaključka da se 45% urbanih sredina sleže više od tri milimetra godišnje. Oko 16% urbanog zemljišta tone brže od 10 milimetara godišnje, što naučnici podrazumevaju kao rapidno sleganje. To znači da 67 miliona ljudi živi u tim područjima.
Vađenje vode i širenje gradova
Na brzinu i rasprostranjenost sleganja utiču brojni faktori, uključujući geologiju i težinu građevina. Važan činilac, navode autori studije, je i gubitak podzemnih voda, odnosno vađenje vode ispod gradova za potrebe stanovništva. Sličan problem zabeležen je u nekoliko velikih urbanih područja širom sveta, uključujući Hjuston, Meksiko Siti i Delhi.
Kineski stručnjaci uspeli su da povežu ekstrakciju vode iz 1.600 bunara sa ubrzanim sleganjem tla.
- Mislim da je vađenje vode dominantni razlog. U Kini veliki broj ljudi živi u područjima koja su se, geološki gledano, nedavno smirila i nataložila. Kada iz takvog zemljišta izvučete vodu, ono kreće da se sleže - kaže za Bi-Bi-Si profesor Robert Nikols sa Univerziteta Istočne Anglije, koji nije učestvovao u studiji.
Drugi faktori, poput urbanih transportnih sistema i rudarstva, takođe mogu da imaju veliki uticaj.
U severnom regionu Pingdingšanu, u kom se nalaze ogromna ležišta uglja, tlo se sleže brzinom od 109 milimetara godišnje.