NavMenu

Prva godina nefinansijskog izveštavanja u Srbiji - Koje su obaveze kompanija

Izvor: RTS Petak, 23.02.2024. 09:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: filmfoto/shutterstock.com)Ilustracija
Kompanije u Srbiji su početkom godine počele knjiženje nefinansijskih obaveza u skladu sa direktivama i ESG standardima. To znači odgovoran odnos prema životnoj sredini, zaposlenima i klimatskim promenama. Evropa je rešila da narednih 25 godina potpuno istisne emitovanje štetnih gasova nastalih sagorevanjem fosilnih goriva, a već narednih godina počeće kažnjavanje firmi koje ne primenjuju ESG standarde.

Obavezu nefinansijskog izveštavanja za dobavljače za sada imaju firme koje zapošljavaju više od 250 radnika, imaju veći obrt od 150 mil EUR i najmanje 20 mil EUR neto imovine.

- Primena ove direktive je u fazama, ove godine je prva godina izveštavanja, izveštavaće se za 2023. Plan je do 2029. da se postepeno u fazama proširi obim obuhvata ove direktive, tako da manje-više obuhvati sve i ove veće kompanije koje posluju na teritoriji Evropske unije - kaže Ivo Đukanović, partner projekta ISG.

Nemačke kompanije nedvosmisleno šalju poruku dobavljačima, ma odakle dolazili, da će morati poštovati ljudska prava i sve ESG standarde.

- To je pre svega pitanje čajld lejbora, odnosno prisilnog zapošljavanja dece, prava na pravičnu naknadu, prava na sindikalno udruživanje. U okviru ekoloških standarda su prava na zaštitu životne sredine, odnosno pravo zaposlenih da budu zaštićeni u vezi sa emisijom CO2, odnosno ugljen dioksida, što nameće obaveze ka korišćenju zelenih energija - ističe advokat Igor Lukač.

Već sada je vreme da se firme informišu o lancu snabdevanja prilikom nastanka saradnje ili sklapanja novih poslova.

- Treba označiti spremnost kompanije da izrade svoje strategije održivosti i da budu spremne da podatke koji se tiču tih strategija prate, mere i da budu u stanju da o njima izveštavaju. Sankcije nisu toliko jasne u samoj direktivi u ovom trenutku, ali s obzirom na način i visinu insistiranja od strane regulatora, ali i od strane poslovnih partnera, mislim da će najveća sankcija biti zapravo indirektna, kroz gubitak daljih ugovora - navodi Teodora Pasulj iz kompanije Prajsvoterhaus Kupers.

Uz ESG standarde jednako je važan CBAM standard. Prema njemu će i uvoznici robe iz zemalja koje nisu članice EU trpeti slične troškove za ugrađene emisije štetnih gasova.

Ovo ipak dotiče samo određene grane, poput industrije cementa, gvožđa, čelika, aluminijuma, veštačkog đubriva, vodonika i električne energije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.