Hrvatska od uvoznika postala izvoznik energenata
Zbog povoljne hidrologije i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora u prva tri meseca ove godine, Hrvatska se, prema podacima Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), probratila iz dugogodišnjeg uvoznika u izvoznika struje. Taj preokret, iskazan viškom proizvedene struje od 45 gigavat sati u odnosu na ukupnu potrošnju u državi od 4660 gigavat sati, prema podacima OIEH-a, predstavlja doprinos, ne samo za energetsku i ekonomsku sigurnost države, nego i za HEP, navodi Jutarnji list.
U HEP-u su potvrdili da je povoljna hidrologija omogućila veću proizvodnju električne energije u hidroelektranama i pozitivno uticala na finansijski rezultat kompanije. Između ostalog, ukazali su na povećanu proizvodnju i u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK).
- Zahvaljujući ne samo povoljnoj hidrologiji, nego i obezbeđivanju visoke raspoloživosti elektrana, kao i pažljivim planskim upravljanjem odnosom proizvodnje i nabavke električne energije, u prvom tromesečju ove godine imamo pozitivan bilans što se tiče nabavke električne energije iz uvoza.
Za razliku od prošle godine, HEP je u prva tri meseca 2023. nešto više energije izvezao, nego što je nabavio u inostranstvu- naveli su u najvećoj hrvatskoj energetskoj kompaniji. HEP je, kako je istaknuto, u vlastitim elektranama, uključujući 50 odsto kapaciteta NEK-a, u prvom tromesečju 2023. godine proizveo 4,3 teravat sati električne energije, dok je u istom periodu prošle godine proizvodnja iznosila 3,5 teravat sati.
Kada je u pitanju odraz popravljanja energetskog bilansa na finansije HEP-a, u toj kompaniji polaze od ocene da uprkos privremeno povoljnijem miksu izvora električne energije, na poslovni rezultat HEP-a i dalje dominantno utiče primena limitiranih prodajnih cena električne energije. Uz to, dodaju, cene svih energenata koje HEP koristi u termoelektranama i toplanama, cene ugljenika i nabavke električne energije na berzama još su uvek mnogo veće od pretkriznih, čak i, kako ističu, višestruko veće. Napominju kako je cena toplotne energije još uvek limitirana i da grejna sezona još traje.
U svakom slučaju, Banski dvori su najavljenom dokapitalizacijom HEP-a priznali da su ograničavanjem cena električne energije i gasa za domaćinstva i preduzetništvo iz kase HEP-u izbili 900 mil EUR.
To je, prema odluci Vlade, procenjeni iznos, a koliko je zaista HEP na gubitku zbog antiinflacijskih energetskih paketa Vlade, pokazaće izveštaj o poslovanju kompanije za 2022. godinu, koji se, kao i izveštaj za prvi kvartal ove godine, još uvek čeka. I u tekućem mesecu i u maju, procenjuje OIEH, očekuje se nastavak zamaha proizvodnje u HEP-ovim hidroelektranama.
- Zbog vrlo visokog nivoa podzemnih voda na hidroenergetskim sistemima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snega u aprilu i predviđanja kišovitog aprila i maja, i u naredna dva meseca se očekuju velike energetske vrednosti dotoka vode. To ujedno znači povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije, i sigurnost snabdevanja potrošača u dužem višemesečnom periodu i bezbednost pogona elektroenergetskog sistema – ističe udruženje.
Hrvatska je u prošloj godini na nivou uvezene i izvezene električne energije zabeležila minus od 800 miliona evra. Učešće uvoza u ukupnoj potrošnji struje u Hrvatskoj varira poslednjih godina između 30 i 40 odsto. Donoseći prolečni energetski paket antiinflacijskih mera, Vlada je iznela podatak da su građani Zagreba u februaru ove godine plaćali jednu od najnižih cena električne energije u EU. Dok je, prema istom izvoru, prosečna cena nabavke struje u EU bila 175 evra za megavat sat, u Zagrebu je struja naplaćivana 66 evra za megavat sat.
Kratkoročni trend
Konsultant za nabavku energije Darko Dvornik u komentaru glavnog nalaza izveštaja Udruženja OIE da je Hrvatska od uvoznika struje postali izvoznik, polazi od ocene da se "radi o kratkoročnijem trendu koji je primarno prouzrokovan povoljnijim hidrološkim prilikama".
- Izveštaj koje je izradio OIEH primarno je fokusiran na to da se prikaže uloga OiE u energetskom bilansu RH u prva tri meseca ove godine. Učešće OiE u nacionalnoj proizvodnji za prva tri meseca iznosi značajnih 58%, dok je najveći generator takvog rezultata proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.
- Najveći doprinos tome dali su bolji hidrološki uslovi u odnosu na prethodni period, a na koje jedino priroda može da utiče - kaže Dvornik. Povoljne hidrološke prilike, dodaje naš sugovornik, u kombinaciji s toplom zimom, koja je, kao i u celoj Evropi, prouzrokovala viškove u ponudi električne energije i gasa, dovele su do većih mogućnosti izvoza električne energije.
Kako napominje, do izvoza električne energije nije došlo isključivo zbog viška na tržištu ponude nego, ističe, i zbog ugovorenog snabdevanja kupaca koje snabdevači na hrvatskom tržištu imaju u drugim državama, poput Slovenije i BiH.
Prema podacima iz poslovnog izveštaja HEP-a za 2021. godinu, prihod kompanije dostigao je 15 milijardi i 969 miliona kuna. U okviru tog iznosa, prihod od prodaje električne energije je 13,4 milijarde kuna, uz rast od 16,7% u odnosu na 2020. godinu. Kasniji rast prodaje uglavnom je ostvaren na domaćem tržištu (12,2%), ali rastao je i prihod od izvoza električne energije.
Naš izbor
Sandrine Friscia, predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru - Planiramo da podržimo nove projekte u oblastima obnovljive energije, gradskog transporta, zdravstva i obrazovanja u BiH Finansije
Kritično u beranskom rudniku uglja - Problemi sa strujom ugrožavaju pregovore oko moguće prodaje ili dovođenja investitora Energija
Bolji uslovi za prozjumere - Predlog izmena Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije pred poslanicima Energija
Prodaja struje na crnogorskoj berzi od 26. aprila - Spajanje sa susednim tržištima sledeći cilj BELEN-a Energija, Finansije