Stres može da bude fatalan - Evo kako da ga umanjite

Bilo da je riječ o tesnim rokovima na poslu, o dugovima ili samo o ljutnji zbog gužvi u saobraćaju, svi smo s vremena na vrijeme pod stresom.

Dok kod većine taj osjećaj prolazi, drugi postaju preopterećeni i nesposobni da se sa tim izbore. Kratkoročno, od stresa postajemo anksiozni, plačljivi i sa nesanicom. Ali tokom vremena, takva osjećanja mogu izazvati srčani udar, moždani udar, pa čak i samoubilačke misli.

- Ukratko, da, stres može da vas ubije - kaže dr Dajana Gal iz britanske organizacije "Doktor za vas", a prenosi Jahu lajf. - I ako vas ne ubijaju stresne situacije, na vaše zdravlje utiče način na koji se nosite sa stresom - objašnjava Gal.

Kada naiđemo na stresnu situaciju, naše tijelo proizvodi hormone koji nas šalju u "borbu ili bjekstvo". To se prije svega odnosi na porast hormona adrenalina, koji pokreće naše srce i podiže krvni pritisak. Takođe, oslobađa se "hormon stresa", kortizol, obuzdavajući funkcije koje nisu bitne u scenariju borbe ili bjekstva, poput imunološkog i digestivnog sistema.

Stanje "borbe ili bjekstva" može biti od pomoći, jer iznenadno oslobađanje adrenalina nam daje podsticaj koji nam je potreban da npr. prođemo kroz zahtjevnu situaciju na poslu, ili čak izbjegnemo opasnost.

Kada stresna situacija prođe, nivoi naših hormona bi trebalo da se vrate u normalu, ali to nije uvek slučaj.

- Kada ovaj stres postane prekomjeran tokom dužeg vremenskog perioda, može se razviti u ono što se naziva hronični stres - kaže dr Danijel Atkinson sa portala Tritid.

Prema istraživanju britanske Fondacije za mentalno zdravlje, u protekloj godini, skoro tri četvrtine ljudi u toj zemlji osjećalo se toliko pod stresom da su se mučili da se izbore sa takvom situacijom.

- Umesto da se reakcija borbe ili bjekstva aktivira u određenim situacijama, a zatim da se smanji kada prođe događaj koji nervira, odgovor traje, a naši hormoni stresa se višekratno pokreću - rekao je dr Atkinson.

Dugotrajna aktivacija sistema borbe ili bjekstva uzrokuje da kortizol preplavi naš krvotok, narušavajući važne tjelesne funkcije.

Vremenom, bolesnici mogu da imaju probleme sa varenjem, povećanje tjelesne težine, pa čak i bolesti srca.


Stres takođe izaziva nezdrave navike. Od 4.000 ispitanika Fondacije za mentalno zdravlje, 46% njih tvrdi da su jeli previše ili nezdravo u stresnim situacijama.

Više od četvrtine (29%) okrivilo je svoj hronični stres za previše pića, dok je čak 16% tvrdilo da ih je to podstaklo da počnu da puše.

Od onih koji su se osećali pod stresom, 61% je prijavilo da se bori sa anksioznošću, a 51% sa depresijom.

U težim slučajevima, 32 odsto onih koji su se osjećali pod stresom u nekom trenutku svog života priznalo je da su imali samoubilačke misli.

Stres nam može izazvati i fizičke poteškoće: glavobolje, napetost mišića, vrtoglavicu, nesanicu, umor, te poremećaje u ishrani, tj. prejedanje ili nedovoljnu ishranu.

U težim slučajevima, oboleli mogu da imaju napade panike, škrguću zubima, trpe bol u grudima ili vide kako im raste krvni pritisak.

Dobra vijest je da se stres može i sprečiti i umanjiti. Ako se osećate preopterećeno, preporučuje se fizička aktivnost i vježbanje kako biste rasteretili svoje misli.

- Dokazano je da vježbanje oslobađa endorfine, hemikalije u mozgu koje podižu raspoloženje i snižavaju hormone stresa - kaže dr Atkinson.

Povjeravanje voljenoj osobi ili odvajanje vremena za obavljanje aktivnosti u kojima uživate takođe mogu učiniti da se vaši problemi lakše kontrolišu.

Iako je možda primamljivo da se okrenete alkoholu, pušenju ili kafi da biste smirili svoje živce, dr Atkinson upozorava da su to samo kratkoročna rješenja.

- Novi hobiji, kao što je učenje novog jezika ili bavljenje novim sportom, mogu poslužiti kao blagotvorno ometanje vašeg uma i poboljšati samopouzdanje tako što ćete pokazati sebi da možete preduzeti pozitivne akcije - smatra on.

Ukoliko bilo kojih od oblika samopomoći ne uradi plodom, savjetuje se da se potraži stručna medicinska pomoć, kako reakcija na stres ne bi napravila ozbiljnije posledice na vaše zdravstveno stanje.

Fondacija za mentalno zdravlje Velike Britanije

Doktor za vas

Dajana Gal

Danijel Atkinson

stres

anksioznost

depresija

kortizol

posljedice

smrt

kako spriječiti stres

kako umanjiti stres