Izdvojite članak Odštampajte vest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

Zbog lošeg stanja pruga i usporenog kargo prometa Srbija izgubila do 3 mlrd EUR - Železnički teretni saobraćaj čekaju duge godine oporavka

(Foto: A. and I. Kruk/shutterstock.com)
Krajem oktobra u Srbiju je stigao prvi teretni voz iz Kine, koji je dovezao više od 500 tona opreme, koja će biti korišćena za izgradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte. Kako kažu iz Ministarstva građevine saobraćaja i infrastrukture, iz Kine je devedesetih godina 20. veka samo sporadično tek po neki vagon, preko Turske, upućivan za Srbiju i to u sastavu vozova čija je krajnja destinacija bila u drugim zemljama centralne Evrope, kao što su Mađarska, Poljska i Austrija.

- Železnička kargo linija između NR Kine i Srbije, otvara mogućnost za sve privrednike iz Srbije, ali i regiona, da svoju robu izvoze na kinesko tržište, kao i da uvoze potrebnu robu iz Kine na isplativiji način u odnosu na druge vidove transporta. Frekventnost linije zavisiće od interesovanja kompanija iz Kine koje rade na srpskom tržištu, kao i kompanija iz Srbije koje sarađuju sa Kinom - kažu iz Ministarstva.

Uspostavljanje ove linije jedan je od poteza ka boljem povezivanju Srbije sa partnerima na vanevropskim tržištima, smatra Dragoljub Rajić, direktor Klastera železnica jugoistočne Evrope. Međutim, kako kaže, koliko će on biti isplativ i koristan za domaću privredu i logističke kompanije, tek ostaje da se vidi.

- Verovatno će se pun efekat uspostavljanja ove linije tek osetiti kada Srbija revitalizuje svoju železničku mrežu, jer će to ubrzati i transport robe do finalnih odredišta u Srbiji. Takođe je za očekivati da će ova linija mnogo više biti od koristi kineskim kompanijama koje dopremaju određene vrste sirovina i robe u Srbiju, jer je kineska privreda mnogo organizovanija od srpske i brže će iskoristiti pogodnosti koje pruža ova linija – rekao je Rajić za eKapiju.

Kada je reč o trenutnoj situaciji u železničkom saobraćaju, naš sagovornik kaže da su problemi u ovom segmentu brojni.

- Ti problemu ogledaju se pre svega u sporom protoku robe zbog niske prosečne brzine teretnih kompozicija na domaćim prugama, manjku modernih utovarnih i istovarnih kapaciteta, zahtevnim (još uvek pretežno papirnim) administrativnim procedurama koje su dodatno usporene zbog stavljanja lokatora za praćenje kontigenata robe od strane Uprave carina, nemogućnosti brzog prebacivanja robe sa železnice na drumske i rečne koridore, dugog zadržavanja teretnih kompozicija na granicama zbog promene lokomotiva i drugih neželezničkih kontrolnih procedura - ističe Rajić.

Kako navodi, železnički teretni promet čekaju duge godine oporavka u kojma će biti potrebno vratiti poverenje privrede u efikasnost železničkog transporta, a zato su potrebne nove tehnologije i "user friendly" pristup ka korisnicima.

- To znači da će i nivo ljudskih resursa i njihove komunikacije sa klijentima kod kargo operatera morati da se podigne barem na minimum koji se danas traži u Evropi – ističe naš sagovornik.

Iz nadležnog ministarstva kažu da je železnički saobraćaj jedan od glavnih vidova saobraćaja koje promoviše kineska globalna inicijativa "Pojas i put", a brza železnička pruga od Beograda do Budimpešte sastavni je deo ovog projekta. Pored toga, ističu da će u narednom periodu modernizacija železnica biti jedan od prioriteta.

(Foto: kikovic/shutterstock.com )
- Razvijena železnička infrastruktura za našu zemlju jednako je važna kao i izgradnja auto-puteva, o čemu svedoči 500 kilometara obnovljenieh pruga i 48 novih, modernih vozova koji prevoze putnike srpskim prugama. Nabavljeno je i 16 novih lokomotiva za teretni saobraćaj, a ulaže se i u rekonstrukciju regionalnih pruga, tako da će u periodu 2018-2020. biti obnovljeno oko 800 kilometara ovih pruga. Pored brze pruge Beograd-Budimpešta, sa Ruskim železnicama obnavljamo barsku prugu, a pripremamo se i za nastavak modernizacije železničkog Koridora 10 - ističu iz Ministarstva.

Dragoljub Rajić kaže da je ulaganja u infrastrukturu jesu od presudne važnosti, te da je dobro što su investicije i projekti pokrenuti.

- Međutim, važna je i efikasnost u realizaciji ovih projekata, jer je Srbija zbog lošeg stanja pruga i usporenog kargo prometa samo u poslednjih deset godina izgubila minimalno 2,5 - 3 mlrd EUR, prema procenama nezavisnih stručnjaka. Važno je da se u narednim godinama i železnički koridor ka Hrvatskoj, relacija Beograd - Zagreb, takođe modernizuje i osposobi za promet većih količina robe. Takođe, važno je i da izgradnju nove pruge Beograd - Budimpešta i modernizaciju koridora Beograd - Zagreb prati i reforma carinskih i necarinskih barijera koje usporavaju protok robe preko državne granice i bilo bi dobro da Ministarstvo trgovine Republike Srbije pokrene inicijativu sa Mađarskom i Hrvatskom da se pojednostavi proces granične kontrole ili integriše u meri u kojoj je to moguće, jer se na graničnim prelazima sa ove dve zemlje, koje predstavljaju ulaz u EU, roba najduže zadržava i gubici transportnih i logističkih kompanija su veliki - ističe sagovornik eKapije.

Kako navodi, nužno je dodati i da uloga firmi iz Srbije kao podizvođača u izgradnji i revitalizaciji panevropskih i regionalnih železničkih koridora mora biti veća.

- Ako se država novcem poreskih obveznika zadužuje kod drugih zemalja i međunarodnih fondova da bi ove pruge izgradila ili modernizovala, te iste domaće firme i zaposleni u njima čiji se zarađeni novac koristi za vraćanje kredita moraju dobiti značajniji deo "kolača", jer ćemo u suprotnom uništiti domaću privredu i ostaviti hiljade žitelja Srbije bez pristojnih primanja ili posla. To je ono isto povećanje "investicija korisnih za domaću privredu i rast BDP" o kome je govorio i Fiskalni savet u svojim komentarima na predlog Republičkog budžeta za narednu godinu – zaključuje Dragoljub Rajić za eKapiju.


Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak