NavMenu

Vesna Prodanović, direktorka kompanije Rio Sava Exploration - Jadarit ćemo topiti u sumpornoj kiselini na temperaturi ispod 100 stepeni Celzijusa, bez isparavanja

Izvor: Promo Ponedeljak, 21.06.2021. 13:27
Komentari
Podeli
(Foto: Olaf&McAteer)
Utisak poslednjih nekoliko meseci je da projekat "Jadar" od velikog otkrića jadarita i velike šanse za proizvodnju litijuma u Srbiji, u očima javnosti sve više postaje samo velika ekološka katastrofa. Svedoci smo da određeni broj udruženja građana, ekoloških aktivista, kao i meštana iz doline Jadra, već izvesno vreme protestuje protiv otvaranja rudnika jadra u Srbiji, koji bi trebalo da počne da se gradi sledeće godine u okolini Loznice.

O tome kako i zašto je došlo do toga posle 17 godina od otkrića jadarita u Srbiji i o pitanjima u vezi sa projektom Jadar koji zanimaju javnost, za eKapiju govori Vesna Prodanović, direktorka kompanije Rio Sava Exploration, srpske ćerke kompanije Rio Tinto Grupe.

eKapija: Šta je po vama razlog za ovako burne reakcije dela javnosti na otvaranje rudnika jadarita? I zašto baš sada, ako se zna da projekat Jadar nije "od juče"?

- Na području Loznice Rio Sava je od 2004. godine izvodila istražne radove, a po ulasku u sledeću fazu projekta – studiju izvodljivosti, kada smo počeli i otkup zemljišta i povećali svoj tim, porasla je i zainteresovanost javnosti. To je potpuno razumljivo, kao što je razumljiva i zabrinutost javnosti, pre svega za pitanja zaštite životne sredine.

Evidentno je i da određene grupe ljudi kreiraju jedan opšti negativan trend prema rudarskoj industriji. Pri tome zaboravljamo da je svaki predmet koji koristimo, na direktan ili indirektan način, proizvod rudarstva. Sa druge strane, određen broj ljudi, iako prihvata značaj ove industrije, zastupa poziciju "ne u mom dvorištu" - i ovaj stav treba uvažiti i pružiti im informacije o tome kako se na siguran način mogu odvijati rudarske aktivnosti.

Kako je rudarska industrija pomagala razvoj civilizacije tako je i sama napredovala, posebno tokom protekle dve decenije. Osvojeni nivo bezbednosti, digitalizacije i zaštite životne sredine bi pre samo 25 godina bili nezamislivi. Jako tržište metala je omogućilo finansiranje ovako skupih projekata, u koje spada i Jadar, a na kojima se vodeće rudarske kompanije takmiče u broju primenjenih inovacija.

Problem sa kojim se industrija susreće jeste da javnost najčešće nije bila u mogućnosti da isprati tehnološki napredak rudarskog sektora, zbog čega nove projekte neminovno gleda kroz prizmu starih, loših iskustava.

Zato bih pozvala svakog zabrinutog građanina da se zamisli i sam proceni kolika je mogućnost da jedna od najvećih rudarskih kompanija na svetu, listirana na Londonskoj berzi, u 2021. godini gradi dve milijarde dolara vredan projekat iz koga će "curiti sumporna kiselina", koji će "uništiti šume u radijusu od 200 kilometara", koji će ispuštati neprečišćenu vodu u reke...

Pritom, Srbija je zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, i projekat se naravno mora realizovati na način da obezbedi nesmetan rad i po EU standardima.

eKapija: S obzirom da je ležište jadarita u Srbiji za sada praktično jedino u svetu, ne postoji ni iskustvo ni dobra praksa ekstrakcije litijuma iz te rude. Smatrate li da ste javnosti u Srbiji dali dovoljno informacija o ovom projektu i njegovom uticaju na životnu sredinu?

- Kada je reč o tehnologiji prerade, svi delovi tehnološke šeme pojedinačno gledano su osvojeni, poznati, bezbedni i široko primenjeni tehnološki koraci koji se koriste širom razvijenog sveta u mnogobrojnim industrijama. Ali jedinstvenost jadarita je zahtevala da se ti koraci kroz višegodišnji naučni i inženjerski rad prilagode našoj rudi, optimizuju i omoguće efikasnu i pouzdanu preradu. Tim domaćih i međunarodnih stručnjaka radio je na tome i urađen je veliki broj testova kako bi se pronašlo optimalno rešenje za dobijanje industrijskih krajnjih proizvoda, litijum-karbonata, borne kiseline i natrijum-sulfata. Posebno smo ponosni na uspeh stručnjaka koji su unapredili dosadašnje metode prerade rude litijuma i obezbedili da se proces odvija na ispod 100 celzijusovih stepeni, što je ekološki mnogo prihvatljivije rešenje. Krajnji rezultat je patentirana tehnologija prerade, čiji je patent inače javno dostupan i na koji smo uputili sve zainteresovane lokalne eksperte da ga pogledaju.

Kada je reč o informisanju javnosti, ponoviću da se do jula prošle godine projekat nalazio u fazi prethodne studije izvodljivosti. To je inženjerski gledano rani period razvoja, kada je svaka kompanija fokusirana na pronalazak tehničkih rešenja i testiranje opravdanosti investicije i verovatno nećete naći primere projekata koji imaju javna saopštenja i nastupe u toj fazi bilo gde u svetu. Sa druge strane, kompanija je redovno komunicirala sa lokalnom zajednicom. Info centar u Loznici je otvoren u novembru 2016. godine, a na Brezjaku u aprilu 2019. godine. Od 2019. godine održali smo više od 20 "Otvorenih vrata" na različite teme, od zaštite životne sredine, do imovinsko-pravnih odnosa.

Kada je u pitanju tehnologija prerade jadarita, tehnološka šema procesa objavljena je na internet strani kompanije krajem 2019. godine i podeljena je sa zainteresovanim stranama u Srbiji putem Jadar Biltena za četvrti kvartal 2019. Zajedno sa patentnom dokumentacijom i brošurom koju smo objavili u februaru ove godine, a koja sadrži i informacije o temperaturi procesa, karakteristikama koncentrata, količinama reagenasa, itd, mogu odgovorno da tvrdim da je tehnologija procesa apsolutno javno dostupna onima koji žele i kvalifikovani su da je analiziraju.
Da li je to bilo dovoljno? Za neke jeste, za neke nije. Ono što je važno jeste da smo mi kao kompanija spremni da o svemu, i sa svim zainteresovanim stranama, razgovaramo otvoreno. Otvoreni sastanci koji smo održali u aprilu i junu sa predstavnicima NGO sektora i šire javnosti, kao i konferencija SANU održana početkom maja na kojoj smo razgovarali o projektu na najvišem naučnom nivou u Srbiji, govori u prilog tome.

Sa druge strane, kako je jedan akademik, profesor tehničkog fakulteta, nedavno rekao – "Ako očekujete da mi predstavite i da ja razumem neki projekat iz medicine - naravno da neću moći, isto kao što najveći deo javnosti neće moći da razume kompleksan rudarsko-prerađivački projekat". To stvara plodno tle za manipulacije zabrinutim građanima.

eKapija: Konkretno, može li se u slučaju prerade jadarita govoriti o prljavim tehnologijama?

- Podela tehnologija na čiste i prljave je u svetu prevaziđen koncept. Postoje samo zadovojavajuće i nezadovoljavajuće tehnike mera prečišćavanja i zaštite u koje je kompanija spremna da investira. Drugim rečima, ne postoji otpadna voda ili ispušten gas koji se ne mogu prečistiti na zakonske norme. Rešavanje ekoloških izazova bilo kog projekta zasniva se na temeljnoj analizi problema, dizajnu održivog rešenja i na kraju spremnosti operatera da investira kapital potreban za realizaciju. Sva tri preduslova će biti ispunjena u slučaju Jadra.

Rudnik Jadar će biti moderno postrojenje sa značajnim korišćenjem savremene i inovativne tehnologije. U prilog tome svedoči i podatak da je Boston Consulting Group (BCG), jedna od tri najveće svetske konsultantske firme, 2019. godine zvanično proglasio Rio Tinto za jednu od najinovativnijih kompanija na svetu. Prepoznati smo kao jedna od samo dve rudarske kompanije među 50 vodećih svetskih kompanija među kojima su Google, Amazon, Apple i Microsoft.

Navešću i primer topionice aluminijuma u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi. Tamo smo dobili sertifikat Aluminium Stewardship Initiative (ASI) za ispunjavanje najviših međunarodno priznatih standarda za ekološku, socijalnu i proizvodnu praksu, čime je Rio Tinto postao prva kompanijja na svetu čiji je aluminijum sertifikovan kao ekološki odgovorno proizveden.

eKapija: Nedavno je iz Portugalije stigla vest da će ta zemlja, pod žestokim pritiskom lokalnog stanovništva, najverovatnije odustati od otvaranja rudnika litijuma koji je bio planiran u blizini poljoprivrednog zemljišta. Kako to komentarišete?

- Portugalija je u svetu litijuma poznata po projektu Barroso, koji se razvija prema planu uz punu podršku države i Evropske unije. To ne čudi, s obzirom na činjenicu da će u narednim godinama biti potrebno veće snabdevanje kritičnim mineralima (u koje spada i litijum) koji su ključni za zelenu tranziciju. Projekat je trenutno je u procesu javnog uvida u obimnu studiju uticaja na životnu sredinu.

Projekat čiji razvoj država obustavlja, je drugi, manje poznat projekat, koji je razvijala kompanija čijim radom Ministarstvo ekologije nije bilo zadovoljno. Tako da nije reč o odustajanju od litijuma u Portugaliji, već o poništavanju istražnih prava kompaniji koja nije ispunila visoke zahteve ministarstva ekologije.

U Portugaliji je u toku javna debata gde su izuzetno glasni zagovornici neophodnosti industrijalizacije i uključivanja u lanac modernih tehnologija, uz objašnjavanje svega što i mi ovde navodimo – da rudarstvo 21. veka može biti izvođeno u suživotu sa prirodom i ljudima. Ono što je ogromna prednost u slučaju Jadra jeste da će naš rudnik biti podzemnog tipa, na više od 500 metara dubine, povezan sa površinom sa dva okna i samim tim sa minimalnim direktnim uticajem na životnu sredinu na površini. Rudnici u Portugaliji sa druge strane, kao i svi postojeći rudnici litijumskih ruda u svetu, jesu površinski, što neminovno proizvodi veći uticaj na prirodu usled otvaranja površinskih kopova.

eKapija: Koje su posledice iskopavanja i prerade jadarita po životnu sredinu?

- Svako iskopavanje i svaki industrijsko tehnološki proces imaju neki uticaj. To se ne može poreći. Ali važno je da razlikujemo uticaj i zagađenje. Uticaj se može dovesti do nivoa koji neće ugrožavati životnu sredinu, ljude, biodiverzitet. Na nama je da upravo to postignemo, utvrđivanjem početnog stanja životne sredine, utvrđivanjem potecijalnog uticaja, rizika, i iznalaženjem adekvatnih tehničkih i tehnoloških rešenja koji će te uticaje minimizirati. I naravno, obezbeđivanjem dovoljne količine investicija. I upravo na tome Rio Tinto intenzivno radi, zajedno sa relevantnim i akreditovanim stručnjacima, institutima i laboratorijama u Srbiji.

U medijima se pojavljuju mnoge neistine u vezi sa uticajem projekata na životnu sredinu, koje uznemiravaju javnost i unose neopravdanu paniku. Možete svakodnevno čuti da će biti otvoren kop na 40 kvadratnih kilometara, da će otpadne vode biti ispuštane bez adekvatnog prečišćavanja i zagaditi reke sve do Crnog mora, da će biti spaljene šume u radijusu od 200 kilometara, i iseljeno 20.000 ljudi. To sve naravno nije tačno. Nećemo prejudicirati sa konkretnim izjavama, jer će studija uticaja na životnu sredinu dati sva objašnjenja i kvantifikovati kumulativne uticaje.

Ali, iako studija još nije završena, mi se već godinama bavimo baznim analizama koje smo sproveli u saradnji sa relevantnim institucijama, a koje će služiti kao ulazni podaci za studiju. I razumljivo je da već imamo dobro razumevanje mogućih uticaja za koje čvrsto verujemo da će biti u okviru najstrožih zakonskih normi. Ako nešto bude bilo potrebno da se koriguje , naravno da će kompanija odgovoriti svim zahtevima. Konačno, rudnik i postrojenje za preradu jadarita neće biti izgrađeno ukoliko se očekuje da ima nedozvoljen uticaj na okolinu.

eKapija: Najveći problem, kako upozoravaju stručnjaci, predstavlja koncentrovana sumporna kiselina. Kakvo rešenje Rio Tinto namerava da ponudi kako ona ne bi naštetila ljudima i životnoj sredini?

- Pre svega je važno da razumemo da je sumporna kiselina jedna od najviše zastupljenih industrijskih sirovina na svetu, i baza hemijskog sektora. Ima široku primenu, a najviše se troši u industriji đubriva, za proizvodnju sintetičkih deterdženata, boja i pigmenata, eksploziva, akumulatora i lekova, preradu metala. Samo u jugoistočnoj Evropi godišnje se potroši više od 6 miliona tona sumporne kiseline, od toga, u Srbiji preko 400.000 tona. Bugarska je najveći regionalni proizvođač i godišnje isporuči oko 1,2 miliona tona sumporne kiseline.

Ovo navodim iz razloga da se razume da upotreba sumporne kiseline nije bauk, već je u pitanju poznata hemikalija čije upravljanje je osvojeno, bezbedno i na hiljadama primera potvrđeno. U Hamburgu, na primer, praktično u centru grada na reci Elbi, nalazi se ogromna topionica bakra koja proizvodi blizu milion tona sumporne kiseline godišnje. U lučkim tankovima uvek je smešteno do 100.000 tona kiseline, dok će kod nas na lokaciji biti deset puta manje.

U vezi sa korišćenjem sumporne kiseline, u našoj informativnoj brošuri dostupnoj javnosti do detalja smo objasnili proces i sve okolnosti bitne sa aspekta bezbednosti i uticaja na životnu sredinu. Za razliku od drugih ruda litijuma, gde se koncentrat mora podvrgnuti pečenju na temperaturi većoj od 1.100 ºC da bi se dalje rastvarao u kiselini na 250 ºC, kompletan tretman jadarita se odvija na manje od 100 ºC. Ova karakteristika našeg procesa omogućava primenu sumporne kiseline na temperaturi gde je stabilna i gde nema isparavanja. Iako ćemo imati ugrađene najmodernije filtere, činjenica je da bi naš proces koji koristi sumpornu kiselinu radio u okvirima zakonskih normi čak i bez prisustva filtera.

eKapija: Zagovornici odustajanja od iskopavanja i prerade jadarita u Srbiji ukazuju i na neka loša iskustva iz drugih zemalja kada je o Rio Tintu reč. Pominje se zagađenje reka u Papua Novoj Gvineji, uništavanje pećina Aboridžina u Australiji, tužba starosedelačkog plemena Inu u Kanadi na ime ekološke štete... Koliko istine ima u tome?

- Pećine u klisuri Jukan u Australiji nisu smele da budu uništene. Iako smo imali zakonsku dozvolu za miniranje od 2012. godine, to je nesporno bila pogrešna odluka i izražavamo duboko žaljenje zbog toga. Kompanija Rio Tinto je odlučna u nameri da izvuče pouke, da vrati izgubljeno poverenje. Novi menadžment kompanije je tome posvećen i zalaganja akcionara su usmerena u istom cilju.

Ne sporimo da je rudarska industrija drugačije poslovala u prošlom veku, tada su bile drugačije okolnosti, i isto se odnosi i na većinu drugih industrija. Bitno je da težimo unapređenju, i što se tiče Rio Tinta spremni smo i imamo mogućnosti da investiramo u najbolja dostupna rešenja.

eKapija: U kojoj fazi je projekat "Jadar" trenutno?

- U ovom trenutku projekat se nalazi u fazi izrade studije izvodljivosti koja podrazumeva izradu tehničke dokumentacije za rudnik, postrojenja za preradu i deponiju, kao i izradu studija o proceni uticaja na životnu sredinu. Očekuje se da će se ova faza projekta završiti do kraja godine.

eKapija: Koje studije o proceni uticaja na životnu sredinu se izrađuju, šta one tačno podrazumevaju i koliko Rio Tinto namerava da investira u zaštitu životne sredine?

- Studije o proceni uticaja na životnu sredinu obuhvataju procenu kumulativnog uticaja tri elementa projekta – rudnika, postrojenja za preradu i deponije industrijskog otpada. One podrazumevaju procenu uticaja na floru, faunu, vazduh, zemljište, vodu, biodiverzitet... Cilj ovih studija je ne samo da utvrde uticaj, već i da definišu mere koje je neophodno sprovesti kako bi se uticaj smanjio i doveo do nivoa koji ne ugrožava životnu sredinu.

Pošto budu gotove, ove studije postaće javno dostupan dokument, biće organizovani javni uvid, javne prezentacije, kao i javne rasprave koje će trajati minimum 20 dana i svi zainteresovani građani moći će da daju svoje primedbe i sugestije.

Kada je reč o investicijama u zaštitu životne sredine, na tome nećemo štedeti. Trenutno planirana investicija u izgradnju sistema i opreme samo u oblasti zaštite životne sredine iznosi više od 100 mil USD, a može se očekivati porast planiranih investicija u ovom segmentu nakon završetka idejnih i glavnih projekata. Samo u postrojenje za prečišćavanje vode biće uloženo između 35 i 40 mil EUR.

eKapija: Kada očekujete otvaranje rudnika?

- Faza izrade studije izvodljivosti bi trebalo da se završi krajem ove godine, što znači da bismo u fazu izgradnje mogli da uđemo sledeće godine. Sama izgradnja rudnika, postrojenja i pratećih objekata trajala bi četiri godine. Otvaranje rudnika očekujemo 2026. godine.

eKapija: Projekat Jadar podrazumeva i gradnju fabrike za preradu rude, ali je predsednik Vučić govorio i o fabrici litijumskih baterija za električne automobile. Imate li vi takvu fabriku u planu u Srbiji?

- Rio Tinto se bavi ekstrakcijom i preradom mineralnih sirovina. Proizvodnja baterija ne spada u naš portfolio, i mi se time nećemo baviti. Međutim, ukoliko se pojavi zainteresovani investitor, mi ćemo takvom projektu svakako pružiti podršku i potvrditi mu da je Srbija dobra investiciona destinacija, sa obrazovanom radnom snagom i ostalim preduslovima bitnim za planiranje velikih projekata.

eKapija: Šta će prerada jadarita i proizvodnja litijuma doneti Srbiji, kakve su koristi za zemlju iz ugla vaše kompanije?

- Projekat Jadar je strateška razvojna šansa za Srbiju. Uz ekološki održivo poslovanje, njegov razvoj će doprineti transferu tehnologija, razvoju čitavog rudarskog i šireg industrijskog sektora i stimulisaće srodne investicije. Očekujemo da će projekat direktno uticati na povećanje BDP-a za najmanje 1%. U fazi izgradnje, mogućnost za zapošljavanje imaće preko 2.100 ljudi, dok ćemo tokom radnog veka projekta direktno zapošljavati više od 750, mahom visoko kvalifikovanih kadrova. Detaljni i kvantifikovani ekonomski pokazatelji pozitivnih, direktnih i indirektnih efekata na ekonomiju, biće spremni i prezentovani javnosti za nekoliko meseci.

Zvanične prognoze Evropske komisije predviđaju tržište baterija u EU na nivou od 250 milijardi godišnje već 2025. godine, kao i da će potražnja za litijumom skočiti 20 puta do 2030, i neverovatnih 58 puta do 2050. Naš projekat je mogućnost za Srbiju da se pozicionira u tom sektoru.

eKapija: Kakvi su vaši dalji planovi u našoj zemlji? Ima li izgleda za neka nova istraživanja i eventualno neke nove investicije?

Naši investicioni planovi vezani su isključivo za projekat "Jadar".

B. P.
Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Litijum

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.