NavMenu

Veroljub Trifunović, poznati urbanista – najkonzervativniji Kragujevčanin među Trifunovićima

Izvor: eKapija Četvrtak, 16.08.2007. 12:15
Komentari
Podeli

(Foto: lična arhiva)

Rođen sam 1940 i od tada živim u Kragujevcu. Porodica se doselila iz Njeguša u XVII veku preko Užičke Crne Gore (XVIII vek) do Pustog sela/ Novog Milanovca (XIX v.). Odatle su prešlu u grad, posle Prvog svetskog rata. Sada je majoritet moje porodice otišao daleko, sinovi su sa porodicama u Čikagu i Bostonu.

Smatram sebe najkonzervativnijim Kragujevčaninom među Trifunovićima. Nisam menjao ni kvart u kome živim, dok se oko mene država mnogo puta menjala. Osam država od Kraljevine Jugoslavije do današnje Republike Srbije, a za mene uvek - Vašarište, Radničko naselje u Kragujevcu. Sve moje komšije su radili u Vojnotehničkom zavodu/Zastavi. Jedini stanovnik u mojoj Topolskoj ulici sa fakultetskim obrazovanjem bio je sve do 1950-tih moj kum, inače sudija, koji je streljan strašnog 21.oktobra 1941.godine.

Osnovna škola na Vašarištu za 50 godina postojanja dala je 13 učenika koji su stigli do zvanja doktora nauka. Bio sam đak prve generacije, ali nekoliko mlađih od mene je doktoriralo pre mene. Možda je to moje kašnjenje posledica shvatanja da u jednoj generaciji ne treba praviti prevelike skokove. Kasnije su sinovi pokazali da svet pruža nove i više norme. Tada je prestao moj strah da posle ambicioznog oca počinje dekadencija dece.

Završio sam kragujevačku Gimnaziju. Lako i bezbrižno. Mnogo više boraveći u Velikom parku nego nad udžbenicima. Igrao sam košarku za podmladak Radničkog. Trener je bio Andrej Mitrović, potonji akademik. (Pretprošle godine imao sam čast da na Sajmu knjiga promoviše moju knjigu "Urbanizam Kragujevca")

Mnogo sam čitao, a i postao najbolji crtač-akvarelist u školi. Možda su tu koreni opredeljenju da se upišem na Arhitektonski fakultet, zamišljajući tada da je arhitektura samo likovna umetnost.

Na fakultet sam uspeo da se upišem zahvaljujući tadašnjem pravilu da odlični đaci ne polažu prijemni ispit, inače bih se teško probio uz izvanredno spremane ili jakom protekcijom gurane kandidate.

Moja generacija je iznedrila velika imena arhitekture I urbanizma kao što su Đorđe Bobić(glavni arhitekt Beograda), Tomi Garevski (uspešan pariski arhitekt), Darko Marušić, Predrag Cagić (profesori na Arhitektonskom fakultetu) ...

Iz Kragujevca nas je bilo sedam, a troje je posle diplomiranja radilo u svom gradu: Mira Popović(profesor), Zekavica Branislav (auto dizajner) i ja (urbanista).

promocija knjige o Perastu (Foto: lična arhiva)promocija knjige o Perastu

Krenula je moja profesionalna karijera. Samo par meseci sam radio u građevinskom preduzeću i hteli su da me isključe. Da se to ne bi desilo, otišao sam u Zavod za urbanizam, preduzeće koje je tada bilo u velikoj krizi. (Kasnije se u Direkciji za urbanizam zaposlio i ondašnji direktor građevinskog preduzeća. Složili smo se da mi je pritiskom najviše pomogao da nađem svoj put. Slučaj je veliki prijatelj.)

Sledećih 40 godina radio sam kao urbanist. Od pripravnika do dugogodišnjeg direktora. Od početnika do doktora nauka. Zadovoljan sam tim radom. Možda su samo Miloš Savić (u Novom Sadu) i Miša Berbakov (u Zrenjaninu) vodili po četiri ciklusa Generalnog plana svoga grada kao ja za Kragujevac. Ne verujem da se slično može ponoviti.

Valjda je najvažnije da mi ni jedan dan nije bilo dosadno i da sam ostao zadivljen pred gradom kao fenomenom. Pokušavao sam da to divljenje izrazim kroz stotine napisa i nekoliko knjiga. " Arhitektura o Kragujevcu" je doživela tri izdanja i dospela na sve kontinente. "PERAST-gospodar luka" zasada niko ne kupuje .( Ali je začarani i opusteli barokni gradić postao najskuplja lokacija na Primorju.)

Od 1998.g. gajimo porodičnu agenciju za konsalting i menadžment BISK. Sada je umrežena u klaster za urbani i ekološki razvoj EUTim. Uveren sam da će mreže malih ekspertskih kompanija više odgovarati okolnostima informatičke civilizacije nego hijerarhizovana velika preduzeća orijentisana ka upravi. Čini mi se da će se prostorni razvoj sve više odvijati kroz urbani konsalting, a sve manje kroz birokratske diktate.

Govorim "tarzanski" engleski i francuski. Komuniciram preko Internacionalne unije planera. Specijalizirao sam u Francuskoj, Finskoj i Izraelu. Obišao skoro sve zemlje Evrope. Sada se koncentrišem na BJR i, naravno, na USA. Bez Veb mreže to ne bi bilo moguće. Internet je ključ .

Pored urbanizma, bavio sam se od 1993.g. profesurom. Počeo sam slučajno. Megainflacija je onemogućavala da gostujući profesor dolazi na VTŠ u Kragijevcu. Pozvali su me da privremeno predajem. Ostao sam do danas. Stekao zvanje profesora Visoke politehničke škole i predavao stotinama mladih ljudi. Mnogi su radili diplomski rad kod mene i svi me iznenađivali znanjem koje zasigurno nisu stekli od mene. Ispoštovao sam savet mog nekadašNjeg profesora čika Miše Radovanovića, urbaniste sa Sorbone, da "....škola treba da bude zadovoljna ako ne pokvari decu, a ko hoće- učiće celog života....."

Hobi mi je slikarstvo. Valjda je svaki arhitekt neiskazani slikar. Akvarel i tempera. Kad sam u Perastu, obaveza je - akvarel svaki dan. Vodom iz Boke.

"Slabost" mi je Kragujevac. Životno i profesionalno sam orijentisan na taj grad. Ukorenjen-možda previše. Radio sam na njegovom urbanom procesu kroz 4 ciklusa: industrijskog rasta (1965-80), stagnacije (1980-90); krize (1990-2000) i tranzicije (od2001.g.) Siguran da je Kragujevac centar svake Srbije.

Držim se Volterove maksime: "Treba obrađivati svoj vrt". Kod poslovanja citiram kultni film "Boja novca": - "Ako ste u bilo čemu najbolji, novac dolazi sam."

Zahvalan sam svojim sinovima što se nisu oslanjali na mene i zapošljavali preko mojih prijatelja. Iskoračili su oštru konkurenciju Novog sveta. Stariji je magistar mašinstva. Pravi softvere u Bostonu. Mlađi sin je teolog. Počinje da posluje sa nekretninama u Čikagu. Porodice im tamo svijaju domove.

To je četvrta seoba Trifunovića. Od Crne gore do USA. Preko Šumadije i Kragujevca. Sada kroz globalni grad 21.veka.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.