NavMenu

Vozićemo se u taksiju bez vozača, a hranu će nam dostavljati dronovi - Koje su prednosti i izazovi pametne mobilnosti kojoj idemo u susret?

Izvor: eKapija Subota, 18.03.2023. 09:09
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Matej Kastelic/shutterstock.com)Ilustracija
Do 2023. godine očekuje se da će na putevima biti najmanje 470 miliona električnih vozila, dok predviđanja nekih anketa do 2040. izgledaju ovako: preko 700 miliona putničkih elektro vozila i preko 750 miliona električnih dvotočkaša i trotočkaša, naveo je u svom izlaganju u okviru konferencije Smart Mobility Velimir Strugar, profesor na podgoričkom Mediteran univerzitetu.

Kako je naglasio, promene se odvijaju brzo i posebno su vidljive u nekoliko poslednjih godina.

- Potražnja za baterijama za električna vozila u 2020. godini bila je veća za 45% u odnosu na 2019. godinu, dok se nadalje trend tražnje udvostručuje pa u 2021. iznosi 90% - pojasnio je krivu rasta Strugar i dodao da je trenutno najdostupnije napajanje elektro vozila litijum jonskim baterijama.

Kako je istakao, s obzirom da znamo za probleme koji nastaju pri proizvodnji tih baterija, razmišlja se o njihovoj reciklaži.

- Odlikuje ih visoka energija i snaga, dug životni vek (8 do 10 godina), modularnost i relativno niske cene. One bi se takođe mogle koristiti i kao storidž za električnu energiju u mreži, odnosno za skladištenje obnovljive energije. Tehnologija proizvodnje baterija se vremenom poboljšava, što podrazumeva smanjenje troškova, poboljšanje bezbednosti, produžavanje dometa vožnje kao i bržeg punjenja baterije - dodao je on.


Ilustracija (Foto: Ekapija)Ilustracija
A gde su u svemu tome punjači i infrastruktura?

Kako je naglasio Strugar, u ovom trenutku na svetu procenjuje se da postoji 1,2 miliona punjača za elektro vozila.

- Ovde dolazimo do situacije "začaranog kruga", pa tako sa jedne strane nedostatak dovoljnog broja mesta za punjenje vodi do ograničenog porasta broja električnih automobila, a sa druge strane za povećanje ulaganja u infrastrukturu potreban je veći broj garancija kad je u pitanju porast broja ovih vozila - pojasnio je Strugar.

Prema rečima Nemanje Malaševića iz kompanije Kinto Join najjednostavniji vid zelenog prevoza je javni prevoz.

- Na taj način se najveći broj ljudi preveze na primer od kuće do posla, ali ovakav vid prevoza nije popularan najviše zbog manjka komfora. Ljudi ne vole da se voze u gužvi, žele svoj prostor koji imaju u automobilu. Mi koristimo podatke sa raznih uređaja, mobilnih telefona i onda iz tih podataka razvijamo najoptimalniji način kako se prebaciti sa jedne lokacije na drugu - pojasnio je Malašević.

Kao ilustrativan primer naveo je eksperiment u Portugalu iz 2022. godine gde su škole i klubovi organizovali prevoz dece šatl sistemima.

- Na ovaj način zabeležena je ušteda u emisiji oko 40 tona CO2. Danas se već radi na sistemima gde je mobilni telefon povezan sa automobilom i sam sistem je u mogućnosti da, koristećiu podatke, optimizuje kako se krećete - ističe on.


Imamo li dovoljno kadrova koji će voditi ovu revoluciju?

- Došli smo na ideju da pokrenemo nove master programe kako bismo obezbedili usko specijalizovan kadar koji će raditi u Srbiji, a svedoci smo da je došlo nekoliko investitora iz oblasti autoindustrije. Oni su zadovoljni našim inženjerima, a pošto u toj oblasti još nije izvršena podela, naša šansa mogla bi biti u proizvodnji akumulatora - istakla je u svom izlaganju Aleksandra Tomić iz Inovacionog centra Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Tomić je dodala da za tehničke nauke poslednjih pet godina vlada veliko interesovanje, a ekonomiju je potrebno podizati na znanju i patentima.

Prema rečima Davida Miltenovića iz kompanije eMobil kada kupite električni automobil prvi problem je punjenje.

- Ljudi često ne znaju gde mogu da pune svoj električni automobil, kako se plaća, koliko traje punjenje. Naša aplikacije pomaže vozačima oko ovih nedoumica. Radi se i na tome da se pojačaju elektro punjači kako bi ljudi koji su u tranzitu mogli da ih pune u Srbiji - objašnjava on.

Dodaje da trenutno postavljaju holandske punjače, ali da je cilj da punjača bude više, da se pojednostavi sam proces punjenja i kao i da ne traje dugo.

Budućnost bi mogla da izgleda ovako: hranu će nam dostavljati dronovi, a elektro taksi vozila biće autonomna i bez vozača. Ovo takođe zahteva i uvođenje određenih regulativa.

- Trenutno radimo na problemima poboljšanja performansi pametnih automobila. Na primer Tesla automobil ima kameru, koja ukoliko se zamagli ne zna kuda treba da ide. Zatim nekad, dok ste u vožnji, kompjuteru nije jasno da li je pored vas kamion ili autobus. Teško je napraviti sistem koji je svestan svoje okoline, ali svakako se radi na poboljšavanju opcija ovih vozila. Kad je u pitanju dostava dronovima imamo situaciju, da li ćete prihvatiti da vam veliki broj dronova leti iznad glave - pojašnjava Miloš Petrašinović sa Mašinskog fakulteta.

Dodaje da su to izazovi sa kojima ćemo se susretati u narednim godinama, kad ovakve stvari sve više postanu naša realnost.


Ilustracija (Foto: Ju Jae-young/shutterstock.com)Ilustracija
Šta želi vozač električnog automobila?

U godinama koje su pred nama proizvođači automobila će razmišljati kako proizvesti što inteligentije i efikasnije vozilo, ali energija će i dalje predstavljati jedan od većih izazova.

- Snažna je veza između razvoja elektro automobila i pametne energetske mreže. Smart grid počinje sa pametnim merenjem električne energije i na takvu mrežu može da se osloni sistem pametnih punionica na koje se dalje kači pametni automobil - objašnjava Strugar i dodaje da svaki vozač elektro automobila želi da se oslobodi straha da će ostati bez baterije.

Kako je dalje naveo, svaki vozač pametnog automobila želi da podesi krajnju destinaciju i da mu vozilo javi koliko punjača ima na toj ili u blizini destinacije na koju se zapustio.

- Na taj način vozač može da odluči gde da puni svoje vozilo, gde da pauzira. Danas imamo situaciju da dođete da punite auto u romingu, a onda su naplata i cena drugačije. Ista je stvar kao u mobilnoj telefoniji. U Crnoj Gori postoji 500 elektro automobila i za njih nije problem sagraditi punionice, ali vozači ne znaju gde mogu da ih pune i gde mogu da se upute. Infrastruktura predstavlja veliki izazov, a ona ne može da se reši bez države - zaključio je Strugar.

S. Maričić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.