NavMenu

Šta znači za Srbiju činjenica da je Evropska centralna banka povećala kamatnu stopu

Izvor: BBC News na srpskom Petak, 22.07.2022. 11:34
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay.com/Bru-nO)
Evropska centralna banka (ECB) prvi put za više od 11 godina povećala je referentnu kamatnu stopu u pokušaju da kontroliše skok inflacije u evrozoni.

Iz ove banke, čije je sedište u nemačkom gradu Frankfurtu, saopštili su da će povećanje iznositi 0,5 procentnih poena i da će kamatna stopa u narednom periodu biti nula odsto, ali i da se ove godine može očekivati novo povećanje.

Banka je od 2014. godine imala negativnu kamatnu stopu kako bi pospešila rast privreda zemalja članica evrozone posle nekoliko godina slabijeg privrednog rasta.

Međutim, potrošačke cene su u junu bile za 8,6 odsto više u poređenju sa istim mesecom 2021. godine, a najviše su poskupeli gorivo, hrana i energenti.

Ovakva odluka ECB mogla bi da utiče i na građane Srbiji i kompanije koje posluju u toj zemlji, koji mogu očekivati "jednu dobru i jednu lošu vest", kaže ekonomista Ljubodrag Savić za BBC na srpskom.

Dobra je da je povećanje referentne kamatne stope "preduslov da se cene makar umire, ako ne mogu da se smanje", navodi on.

- Loša vest je za građane koji su zaduženi sa promenljivom kamatnom stopom, može negativno da utiče na spoljni dug Srbije, ali i na aktivnost preduzeća iz Evrope, gde spadaju i one koje posluju u Srbiji, koji su među najvećim uvoznicima i izvoznicima iz Srbije - objašnjava Savić.

Inflacija, stopa kojom rastu cene, bila je daleko viša od dva odsto, što je ECB prepoznala kao poželjan rast.

Prethodno su Centralna banka Engleske i Banka federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država (centralna banka te zemlje) takođe odlučile da uvećaju kamatne stope kako bi se zaustavio rast cena.

I Narodna banka Srbije (NBS) je 7. jula objavila da će povećati referentnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena i da će ona u narednom periodu iznositi 2,75 odsto.

Može se očekivati novo povećanje kamatne stope u septembru, poručila je Kristin Lagard, predsednica ECB


Da li će i kako Srbiju pogoditi odluka ECB

Mnogi će smatrati da odluka Evropske centralne banke nema mnogo veze sa srpskom ekonomijom, ali "itekako ima", kaže Savić.

On ukazuje na podatak da su zemlje tog bloka najveći spoljnotrgovinski partneri Srbije, što pokazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prema kojima je u 2021. godini 60,3 odsto trgovine sa inostranstvom Srbija ostvarila sa članicama Evropske unije.

Vrednost srpskog izvoza u EU skoro se učetvorostručila sa skoro 3,2 milijarde evra u 2009. na više od 11 milijardi evra u 2021. godini, podaci su sajta EU u Srbiji.

- Odluka ECB pokazuje da kapital beži iz Evrope, smanjiće se i ekonomska aktivnost preduzeća u EU, kao i evropskih firmi koje posluju u Srbiji, a one su naši veliki uvoznici i izvoznici - objašnjava Savić.

(Foto: Pixabay / Raten-Kauf)
Veće kamatne stope mogu negativno da utiču i na spoljni dug Srbije, za koji se očekuje da bi mogao da poraste posle poteza ECB, kaže ovaj stručnjak.

Moglo bi, tvrdi Savić, da dođe i do negativnog direktnog uticaja na građane, posebno one koji su od banaka prethodno uzeli kredite u evrima i odlučili se za promenljivu kamatnu stopu.

- Interes ljudi koji imaju kredite u evrima nije da kamatna stopa ECB poraste, jer nema sumnje da će euribor ići gore i da će se povećati njihove kreditne rate - dodaje.

Euribor je prosečna kamatna stopa po kojoj izabrane evropske banke pozajmljuju novac jedne drugima.

Ipak, građani Srbije mogli bi da osete i boljitak kada su troškovi života u pitanju ili bi se u najmanju ruku moglo očekivati zaustavljanje rasta inflacije, navodi Ljubodrag Savić.

- Povećanje referentnih kamatnih stopa 'hladi' investicionu i potrošačku tražnju.

- Što je viša referentna kamatna stopa krediti su nepovoljniji, rate veće i to će jedan broj ljudi destimulisati da uzimaju kratkoročne i dugoročne kredite - tako neće biti povećanja količine novca u opticaju - objašnjava ekonomista.

Inflacija u Srbiji, odnosno stopa rasta potrošačkih cena u odnosu na isti period prošle godine, bila je 11,9 odsto u junu, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Potrošačke cene su u junu ove godine bila za 1,9 odsto više nego u maju 2022, dodaje se u izveštaju.


Zašto je ECB povećala kamatne stope i da li je zakasnila

Rat u Ukrajini i prekidanje lanaca snabdevanja usled pandemije korona virusa doveli su do poskupljenja troškova života širom planete, zbog čega su se domaćinstva našla pred izazovom.

Zemlje evrozone posebno su ranjive zbog činjenice da prilično zavise od ruske nafte i gasa.

Ove nedelje su iz Evropske unije zamolili članice da počnu razumnije da troše sredstva zbog straha da bi Moskva mogla da obustavi isporuku gasa ove godine, što bi dovelo do novog rasta cena.

Kristin Lagard, predsednica Evropske centralne banke (ECB), objasnila je razloge zbog kojih je kamatna stopa povećana.

- Ekonomska aktivnost je sporija. Neopravdana agresija Rusije na Ukrajinu nastavlja da bude kočnica rasta.

- Očekujemo da će inflacija biti neželjeno visoka još neko vreme zbog nastavljenog pritiska na ekonomiju usled rasta cene energenata i hrane, ali i njegovog daljeg uticaja na lanac drugih cena - rekla je Lagard.


Dodatno povećanje kamatne stope "bilo bi prikladno", a odluke će se donositi "od sastanka do sastanka", dodali su iz ECB.

Naredni sastanak Upravnog odbora ove banke, koji čine guverneri centralnih banaka 19 zemalja članica evrozone, zakazan je za 8. septembar ove godine, navodi se na sajtu ECB.

Plan ECB je da učini kredite nepovoljnijim, zbog čega će građani manje trošiti, što dovodi do smanjenja tražnje i posledično cena na tržištu.

(Foto: Pixabay.com/Hans)
Međutim, postoji bojazan da bi povećane kamatne stope mogle da gurnu Evropsku uniju u recesiju, koja nastaje kada u dva uzastopna kvartala jedna zemlja ili ekonomska zajednica zabeleže negativan privredni rast.

Taj strah doprineo je da kurs evra u odnosu na dolar prethodnih nedelja padne na najniži nivo u prethodnih 20 godina.

- Centralne banke kod ovakvih odluka balansiraju između recesije, gubitka radnih mesta, smanjenja bruto domaćeg proizvoda i deficita, što može da bude izazvano rastom kamatnih stopa, i između toga da puste privredu da radi i raste, ali da 'divlja' inflacija - kaže Ljubodrag Savić.

Upravo zbog ovog "finog balansiranja" ECB je oklevala prilikom donošenja odluke o povećanju kamatne stope, smatra ekonomista.

- Cilj je izvući najmanje lošeg iz obe sfere - pokušavaju da povećaju referentnu kamatnu stopu, a da to ne utiče bitno na poslovanje preduzeća - dodaje Savić.

Posle ekonomske krize iz 2008. godine, ECB je počela da smanjuje referentnu kamatnu stopu kako bi podstakla privredni rast, a tokom pandemije ona je bila na negativnih 0,5 odsto.

Tada je ova centralna banka želela da motiviše druge banke da pozajmljuju novac privrednim subjektima, umesto da ga čuvaju u vidu štednje u ECB.

Prethodno su iz sedišta banke u Frankfurtu nagovestili da bi mogli da povećaju kamatne stope, ali su ekonomisti očekivali da one porastu za 0,25 procentnih poena u julu.

Neki stručnjaci su kritikovali ECB i smatrali su da previše okleva, ukazujući na činjenicu da su kamatne stope u Americi i Velikoj Britaniji povećane pre nekoliko meseci.

- Iz ove perspektive, vrlo postepen i oprezan proces normalizacije koji je pokrenula ECB krajem prošle godine bio je jednostavno prespor i prekasno su delovali - smatra Karsten Bržeski, glavni ekonomista holandske banke ING za evrozonu.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.