(Foto: Pixabay.com/C Morrison, EPCG, Pixabay.com/Erich Westendarp, SergBob/shutterstock.com) Potraga za naftom u crnogorskom podmorju tema je koja je obilježila prethodnu godinu kada je riječ od sektoru energetike. Očekivanja su bila velika, pa je kako je teklo istražno bušenje, rastao i optimizam o pronalasku nafte. Međutim, na samom kraju godine postalo je jasno da od tog posla, najvjerovatnije, nema ništa. A priča se preusmjerila na gas.
Kako je nedavno saopštio ministar kapitalnih investicija,
plan je da se Crna Gora obezbijedi gasom, kako bi to bilo prelazno rješenje ka potpunom korišćenju obnovljivih izvora energije. Pregovori o gasifikaciji vođeni su sa Srbijom, u kojoj će uskoro gasovod biti doveden do Prijepolja. Slijede i razgovori sa Azerbejdžanom, kako bi se Crna Gora uključila u projekat gasovoda koji bi od Albanije, preko Crne Gore, došao do Hrvatske.
Uprkos tome što Energetska zajednica to od nje zahtijeva, Crna Gora se neće lako odreći uglja.
Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja nije ni počela, ali se u Elektroprivredi nadaju da će ona, nakon završetka radova, u sistemu biti najmanje do 2035. godine. Energetska kriza koja je zahvatila cijeli svijet ukazala je i na to da većina zemalja bez uglja ne može, a podaci pokazuju da je upotreba uglja u 2021. skočila za 9%.
Sada vam predstavljamo projekte iz oblasti energetike i komunalne infrastrukture o kojima ste tokom prošle godine najradije čitali.
Ilustracija (Foto: Dabarti CGI/shutterstock.com) Krećemo od već pomenute potrage za naftom i gasom. Istražno bušenje u podmorju
počelo je krajem marta prošle godine. Kako je rečeno na početku, o isplativosti projekta proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori može se govoriti tek kad se završi istražno bušenje i kada se bude znalo kolike se količine nafte i gasa nalaze u crnogorskom podmorju. Ukoliko se, međutim, potvrde očekivanja o izuzetno bogatom nalazištu,
Crnoj Gori bi pripalo od 62 do 68% ukupnog prihoda od prodaje nafte.
- Čekamo njihovo zvanično saopštenje da li ima nafte, u kojoj količini, da li je isplativa eksploatacija ili se odustaje od bušotine - rekao je Bojanić.
HE Komarnica (Foto: Elektroprivreda Crne Gore) Sa nafte prelazimo na projekat čija je realizacija sve izvjesnija. Riječ je o HE Komarnica koja podrazumijeva
izgradnju čeone elektrane u kanjonu srednjeg toka rijeke Komarnice, na profilu Lonci, instalisane snage 172 MW sa lučno-betonskom branom visine 171 metar i kotom normalnog uspora 811 mnm.
Ilustracija (Foto: pixabay.com/royburi) Cilj projekta je da se, kroz energetsku tranziciju i ugradnju fotonaponskih sistema kod domaćinstаva i privrednih subjekata, prije svega smanje mjesečni izdaci za električnu energiju, omogući energetska nezavisnost istih, emisija ugljen dioksida svede na najmanju moguću mjeru i očuva životna sredina. Projekti Solari 3000+ i Solari 500+ realizuje se u saradnji sa Eko fondom, a korisniku projekta pruža se mogućnost da instalira odgovarajući fotonaponski sistem, otplaćujući ga u jednakim mjesečnim iznosima u visini svog prosječnog mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju. Pri tome, period otplate investicije za korisnika je do 10 godina, u zavisnosti od iznosa rate i snage pripadajućeg ugrađenog sistema.
Ilustracija (Foto: ssuaphotos/shutterstock.com) Već smo pomenuli da Crna Gora planira da obezbijedi dotok gasa, a u skladu sa tim najavama,
Elektroprivreda planira izgradnju prvih energetskih postrojenja na gas u zemlji. Kompanija je krajem decembra raspisala javni poziv za izradu Studije sa razradom tehničkih rešenja i prethodne studije izvodljivosti za gasne elektrane, a za ovaj posao opredijeljeno je 423.500 EUR sa uračunatim PDV-om.
Plan kompanije je da gradi hibridnu elektranu baziranu na gasnoj turbini snage min 50 MWe u blizini luke Bar sa potencijalnim obnovljivim izvorima, kombinovanu elektranu na gas snage min 150 MWe u sklopu KAP-a u kombinaciji sa potencijalnim obnovljivim izvorima i elektranu na gas snage do 200 MWe u Pljevljima.
Ilustracija (Foto: Svietlieisha Olena/shutterstock.com) Mjesec dana kasnije iz EPCG saopštili su da
kreće realizacija ovog projekta koji podrazumijeva izradu primarnog toplovoda od Termoelektrane Pljevlja do grada, čime će se steći uslovi da se postojeća infrastruktura priključi na toplotni izvor i da se obezbijedi perspektiva da se u u drugoj i trećoj fazi ta toplotna grana širi po gradu. Konačno,
tender za izradu idejnog rješenja za projekat toplifikacije raspisan je krajem novembra, a tad je najavljeno da se početkom 2022. može očekivati javni poziv za projektovanje i izgradnju primarnog toplovoda.
Predstavili smo vam listu načitajnijih vijesti iz oblasti komunalne infrastrukture i energetike. Komletnu listu možete vidjeti
OVDJE.