Borba sa vetrenjačama - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti komunalne infrastrukture i energetike
Izvor: eKapija
Utorak, 18.01.2022.
08:56
Komentari
(Foto: Zdravko Lončar/Grzegorz Gorniak/unsplash)
Jer, jedva da se merilo mesecima otkako je resorna ministarka trijumfalno ulazila na skup posvećen obnovljivim izvorima energije u beogradskom Metropolu, sijajući plavim sjajem, jedina bez maske u tek nadolazećem tamnom svetu delta soja, a nije prošla valjda ni nedelja kako smo na eKapiji objavili reči nekog zapadnjačkog gurua da ni hidroenergija nije ekološka niti energija budućnosti, već da ubuduće mora samo vetar i sunce, a Evropa je doživela kurcšlus: struja je postala suvo zlato, pa su Nemci, gaseći atomske centrale i s verom u vetar i u njih škrto sunce - naložili ugalj. Srbija bi tu solidno prošla – odjednom se zaboravilo koliko je sagorevanje uglja štetno - sa građanima zaštićenim od cenovnog udara usled toga što su, na njihovu sreću, modernizatorske reforme malo kasnile, ali sa firmama ipak pogođenim dešavanjima na tržištu: sve samo da ne bi kolubarskog blata.
Onda je, u Tentu na Savi, ispalo kao da neko noću ruši što se po danu sagradi, a iz fotelje je stoga odzidan stalni v. d. direktora EPS-a, mada iz vladajuće stranke ima povike i na ministarku.
Bar imamo jeftino gorivo na pumpama.
Napreduje i komunalna infrastruktura.
Ali, krenimo redom, da vidimo šta ste lane, iz ove oblasti, najviše izvoleli čitati.
1. RHE Bistrica
Bogme se, u kriznom decembru, najveći broj vas okrenuo hidroenergiji – onaj politkorektni zapadnjak da ne zameri – i to jednom od dva projekta (drugi je Đerdap 3) koji treba da omoguće Srbiji da skladišti energiju i čuva je za vreme kad joj je najpotrebnija, čime i vetroelektrane dobijaju pun smisao. Reč je o Reverzibilnoj hidroelektrani Bistrica. Raspisan je tender za njeno projektovanje, a, kako se navodi, treba ga bazirati na idejnom projektu iz 1981, što pomalo i pokazuje koliko dugo već jurimo sopstveni rep.
Predviđena snaga elektrane je 680 KW, a pre oko decenije se spekulisalo sa cenom od oko 600 mil EUR. Znači danas – milijarda. Bar nije skupo kao beogradski metro, a biće i korisno. Aj’, pa da dočekamo.
2. Državna vetroelektrana
Najviše pažnje naših čitalaca među vetroelektranama izazvala je ona – državna. Koja još ne postoji, za razliku od brojnih privatnih. EPS radi na tom projektu već izvesno vreme, a kad je potkraj godine zagustilo, saopšteno je da će u okviru državnog vetroparka Kostolac biti još 20 lokacija za vetrogeneratore.
3. Sanacija Vinče
Bronzanu medalju među našim čitaocima tokom leta osvojila je jedna komunalno-energetska tema: transformacija gigantskog smetlišta u Vinči. Koncesionar, Beo čista energija doo, obećao je u izjavi za eKapiju da će kroz tri godine to biti sasvim druga priča – hektari pod zelenilom, a sistem za zadržavanje daljinskog gasa pomoći će da se smanje isparenja u atmosferu i omogućiti proizvodnju energije.
(Foto: SpaceKris/shutterstock.com)
4. Ulaganje u mađarsku ili u sopstvenu "nuklearku"?
Još pre zimske krize, Srbija je pokazala svoje obnovljene mirnodopske nuklerne ambicije. Predsednik republike je, upozoravajući na preteću energetsku situaciju u regionu, kazao da Srbiju zanima investiranje u mađarsku nuklearnu elektranu u Pakšu, kako bi postala manjinski suvlasnik. Predsednik trenutno uporno ponavlja da ga niko nije slušao kad je govorio šta će da bude - najveća muka je biti u pravu.
Kad su se predsednikove slutnje obistinile, ubrzo smo počeli da pominjemo i mogućnost da gradimo nuklearku i u sopstvenoj zemlji, klasičnu veliku, ili bar malu, modularnu. Stranci nas u izjavama uglavnom od toga odgovaraju, a upućeni podsećaju da smo u međuvremenu ostali bez stručnjaka, poplašivši se od havarija u Ukrajinskoj SSR i u Japanu.
5. Prvi agroenergetski projekat na Balkanu
Osim sa đubrištem, energija može u istu rečenicu i sa hranom. Peta na toplisti najpopularnijih tema je pokretanje prvog agroenergetskog projekta na Balkanu, vrenog 340 mil EUR, u režiji Fintel Energije i MK Group: Agrosolar Kula (umesto tako popularnog fact checkinga: Kula nije na Balkanu, ali nećemo cepidlačiti). Ključ je u tehnološkom procesu koji omogućava jednovremenu proizvodnju solarne energije i hrane iz useva na istom zemljištu.
(Foto: eKapija/ Z.Lončar)
6. VE kod Kučeva
Sad na čistokrvni Balkan. Na šestoj poziciji je najava gradnje nove vetroelektrane u naselju Rakova Bara, koja pripada Opštini Kučevo. U planu je 30-ak vetrogeneratora ukupne snage 150 MW.
7. Državne solarne elektrane
Sedmoplasiran je alternativni EPS, koji zasad postoji samo u metaverzumu. U planovima, makar, vide se solarne elektrane na pepelištima svilajnačke TE Morava i lazarevačke TE Kolubara A.
8. Najveća solarna elektrana
A najveća solarna elektrana u ovom delu Evrope planirana je na Pešteri (kažu lokalci da je Pešter ženskog roda), gde je zimi Sibir, a leti sunčano kao na plaži. Kompanija CWP Global želi da uloži 40 mil EUR u sistem koji bi strujom snabdevao vše od 20.000 domaćinstava.
9. TE-TO Pančevo i investicije Gasproma
Tekst o namerama ruskog titana, kompanije Gasprom, da u Srbiji otvara nove gasne elektrane i vetroparkove, takođe je ušao u godišnji "Top 10". Akcenat je na TE-TO Pančevo.
10. Novi vetropark Pupin
Listu zaključuje uručenje građevinske dozvole kompaniji Enlight K2 Wind, za gradnju novog vetroparka Pupin u Kovačici, u okviru šostojećeg kompleksa.
M. Radonjić
Predstavili smo vam listu načitajnijih vesti iz oblasti investicija u telekomunikacijama i IT industriji čiji kompletan sadržaj možete pogledati OVDE.
Firme:
Akcionarsko društvo Elektroprivreda Srbije Beograd
Beo Čista Energija d.o.o. Beograd
Fintel Energija a.d. Beograd
MK Group d.o.o. Beograd
Gazprom energoholding Serbia TE-TO Pančevo d.o.o.
Enlight K2-Wind doo Novi Beograd
Tagovi:
Retrospektiva energetika
Retrospektiva komunalni sistemi
Bistrica
HE bistrica
RHE Bistrica
EPS
Vetropark Kostolac
deponija u vinči
deponija Vinča
nuklearne elektrane
atomske centrale
nuklearka u Srbiji
nuklearka u Pakšu
Agrosolar Kula
Vetroelektrana Rakova Bara
EPS solarne elektrane
T Morava
TE Kolubara A
Gazprom
TETO Pančevo
Vetropark Pupin
Vetropark Kovačica
Komentari
Vaš komentar
Tema u žiži: Retrospektiva 2021
Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.