Stranci kao vlasnici zemljišta - U Hrvatskoj uskoro, kako je u Srbiji

Uskoro će u Hrvatskoj stranci moći da postanu vlasnici zemljišta - od pre dve godine cene hektara rastu, a očekuje se da će posle isteka zabrane prodaje zemljišta, cene biti znatno više.

Za manje od dve godine završava se embargo na prodaju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj državljanima Evropske unije.

Hrvatska je, podseća Ružica Gelo koja je učestvovala u pregovorima sa EU u oblasti poljoprivrede, tražila i dobila prelazno razdoblje od sedam godina tokom kojih zemljište nije prodavala stranim državljanima, uz mogućnost da se aktivira dodatna fizička mera u trajanju od tri godine nakon ovih sedam godina.

- Sada teče taj prelazni rok, što znači da će se deset godina od datuma ulaska Hrvatske u Evropsku uniju tržište otvoriti za sva strana fizička lica - navodi Gelo.

Prema nekim statistikama cena hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj prethodne godine porasla je za desetak odsto u odnosu na 2019.

Iako je zabrana prodaje i dalje na snazi, tamošnji stručnjaci smatraju da to ne sprečava strance da kupuju zemlju, jer su je do sada kupovali kupovinom firmi koje se na tom zemljištu nalaze.

U Agenciji za promet poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj smatraju da će narednih godina cena rasti od 100 do 200 evra po hektaru.

Nakon isteka zabrane, nemoguće je vratiti zemljište pod zaštitu.

- Vi možete tražiti tako nešto, ali ja ne mogu da zamislim nijednu okolnost u kojoj bi tako nešto bilo moguće - istakla je Ružica Gelo.

Urednik magazina Agrobiznis Goran Đaković smatra da je u Srbiji Zakon o poljoprivrednom zemljištu dobra zaštita i da je jako strog.

- S jedne strane stranac može da kupi poljopriovredno zemljište samo ukoliko kupi firmu koja poseduje poljoprivredno zemljište, ali nikada ne može postati vlasnik kao fizičko lice. S druge strane, ako neki stranac zaista želi da kupi poljoprivredno zemljište i da postane vlasnik kao fizičko lice on najmanje deset godina mora da živi u nekoj lokalnoj samoupravi i tek posle 10 godina ima prava da kupi dva hektara - objašnjava Đaković.

Zakon bi bio dobra zaštita, smatra Đoković i nakon ulaska u Evropsku uniju.

- To se sve može ispregovarati ulaskom u Evropsku uniju i možemo tražiti dodatnu zaštitu - napominje Đaković.