Izvor: bankar.me | Utorak, 14.09.2021.| 16:29
Izdvojite članak Odštampajte vest

Glosarij dominira prometom lekova u Crnoj Gori

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pavel Kubarkov/shutterstock.com)
Definicija kaže da "praćenje prometa i potrošnje ljekova u jednoj sredini prikazuje zdravstveno stanje stanovništva". Međutim, definicija nam ne daje odgovor na pitanje da li je društvo koje iz godine u godinu troši više novca na potrošnju ljekova više ili pak manje zdravo u odnosu na raniji period kada se na ljekove trošilo manje.

Ako posmatramo Crnu Goru i oslonimo se na podatke o potrošnji novca na ljekove u toku jedne godine, onda možemo reći da smo kao društvo za posljednjih 10 godina tačno duplo više zdraviji, ili pak duplo manje zdraviji, zavisi kako ko tumači definiciju s početka teksta. Za samo 10 godina za nama godišnja potrošnja na ljekove se u našoj zemlji bukvalno uduplala.

Iz izvještaja o potrošnji ljekova u Crnoj Gori koji je objavio Institut za ljekove i medicinska sredstva vidimo da jeukupna potrošnja ljekova za 2020. godinu iznosila preko 110 mil EUR. Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekovima u Crnoj Gori u 2020. godini (14 privatnih i 1 državna), a podaci uključuju bolničku i vanbolničku potrošnju i to iskazanu prema veleprodajnim cijenama.

Poređenja radi, prije 10 godina tj. 2011. godine ukupna potrošnja ljekova na državnom nivou iznosila je 56 mil EUR, tj. duplo manje nego prošle godine.
Kao izrazito zanimljiv, dodat je i podatak o potrošnji koja se odnosi na Glavni gradPodgoricu i to samo na segment 10 najprodavanijih ljekova. Tu se vidi da potrošnja ljekova iz godine u godinu bilježi rast i u Podgorici, dok je samo u toku prethodne godine potrošnja bila za 50% veća u odnosu na godinu ranije.

Kako bi dodatno raščlanili prezentovane podatke, autori su sakupili brojke o potrošnji koju u toku godine naruči Fond za zdravstveno osiguranje za potrebe javnog zdravstva i brojke o privatnoj potrošnji ljekova. Kako je uočeno, već godinama primat u potrošnji preuzima Fond ZZO prema privatnoj potrošnji ljekova u zemlji. Ovaj odnos može značiti da je javno zdravstvo sve veće i da veći broj ljekova upada na liste koji se izdaju na recepte, ili da su ljekovi sve skuplji i da je pak stanovništvo sve lošije platežne moći.

Nekada je privatna potrošnja činila gotovo polovinu ukupne potrošnje ljekova, dok je danas taj procenat na manje od 20 odsto.

Poslovanje veledrogerija

Iako je na početku teksta pomenuto da su podaci Instituta za ljekove i medicinska sredstva obuhvatili poslovanje 14 privatnih veledrogerija, kao i jedne državna (Montefarm), u analizi su obrađeni poslovni izvještaji sedam privatnih kompanija čiji godišnji prihod je preko milion eura i koje kao glavnu djelatnost vrše promet ljekovima.

Ono što odmah upada u oči svakom ko pogleda izvještaje o poslovanju ovih kompanija jeste da njihove prihode karakteriše identičan rast koji prati i već pominjanu ukupnu potrošnju ljekova u Crnoj Gori. Dodatno, ovo je industrija vrlo profitabilnih kompanija, pa tako niti jedno od ovih sedam posmatranih preduzeća nije ostvarilo negativan rezultat u posljednjih nekoliko godina.

Rekorder po iznosu prihoda, ali i po rezultatima poslovanja jeste organizacija u vlasništvu Branislava Martinovića koja na ovom spisku od 7 najvećih učestvuje sa dvije kompanije: Glosarij i Glosarij CD. Drugo mjesto po iznosu poslovnih prihoda drži kompanija Farmegra, čiji nekadašnji vlasnik je bila podgorička firma Industrijaimport-Industrijaimpex, da bi od 2016. stopostotni vlasnik postala kompanija Evropa Lek Pharma iz Beograda, a koja je u vlasništvu Phoenix pharm korporacije koja ima svoje ogranke u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Albaniji. Na trećem mjestu po iznosu prihoda se nalazi kompanija OC Pharma, koja je osnovana 2018. godine i čiji vlasnik je Osman Coskun, turski državljanin.

Važno je istaći da se ove kompanije pored prometa ljekova koji je predmet posmatranja izvještaja Instituta za ljekove i medicinska sredstva bave i prometom ostalih proizvoda, dodataka ishrani i medicinskih sredstava, a koji nisu obuhvaćeni analizom. Ti proizvodi i usluge čine da je ukupan poslovni prihod samo ovih 7 kompanija iznosio 170 mil EUR, što je mnogo više u odnosu na onu cifru od 110 miliona potrošenih na ljekove u Crnoj Gori tokom prošle godine.

Kada su u pitanju ukupni poslovni prihodi, rekorder je kompanija Glosarij koja sa svojom partnerskom kompanijom Glosarij CD drži maltene polovinu tržišta ljekova u Crnoj Gori. Kompanija Farmont MP je jedina zabilježila manje prihode i manju zaradu u toku prethodne godine, što svakako nije uobičajeno imajući u vidu prošlogodišnje okolnosti sa Covidom koje su uticale da farmaceutske kompanije ostvare rekordne prihode i zarade.

Najveći rezultat nakon oporezivanjaje u toku prethodne godine ostvarila kompanija Glosarij - čak 3,7 miliona, što uz dodatnih 2,2 miliona zarade kompanije Glosarij CD čini preko 5,9 mil EUR čiste godišnje zarade za vlasika ove kompanije. Kada je u pitanju Farmegra, njena neto dobit je preko milion eura, što ipak predstavlja blagi pad od 4% u odnosu na zaradu ostvarenu 2019. godine. Milionsku zaradu je ostvarila i kompanija Osmi red-D i to više od 1,2 mil EUR neto dobiti, a vlasnica i izvršna direktorica Angelina Vuković može biti zadovoljna rastom zarade koji je u odnosu na godinu ranije veći za preko 200%.

Kada se sumiraju zarade posmatranih 7 kompanija u posljednje 4 godine, iz prezentovanih podataka se vidi da je ukupna suma čiste dobiti za taj period bila preko 27 mil EUR, od čega se dvije trećine odnosi na kompaniju Glosarij. Takođe, sve kompanije ostvaruju zavidne rezultate kada je u pitanju angažovanje njihovog kapitala uz sektorski prosjek na nivou od 32-33 odsto.

Zaposleni

S obzirom na to da je promet ljekovima i medicinskim sredstvima visoko profitabilan posao, bilo je za očekivati da su zarade u ovom sektoru u najmanju ruku "privlačne" jer su ovo poslovi koji zahtijevaju visoko specijalizovan kadar koji je potrebno dobro i platiti. Da li je to tako, ostaje čitaocima i samim zaposlenima u ovim kompanijama da procijene, a analiza je utvrdila da je prosječna neto zarada u posmatranih osam kompanija na nivou od nešto preko 826 eura, a čemu najviče kumuju visoke zarade u kompanijama Glosarij i Glosarij CD. Zaposleni ove dvije kompanije imaju prosječnu neto zaradu od preko hiljadu eura, što je svakako i lijepa nagrada za ovakve poslovne rezultate koje ostvaruju koje firme.

Najniže zarade bilježe kompanie OC Pharma ali koja je izvijestila da u svojim redovima ima samo 2 zaposlena radnika u toku prethodne godine, kao i kompanija Farmont čiji radnici primaju manje od državnog prosjeka.

Kada je u pitanju efikasnost angažovanja zaposlenih, pored radnika već pomenutog Glosarija, pohvale su vrijedni i zaposleni u kompaniji Osmi Red-D, ako njihovu efikasnost mjerimo iznosom ostvarne neto zarade po broju angažovanih radnika u kompaniji.

Zaključak

Moto svih kompanija u ovom sektoru je da one svojim klijentima "isporučuju zdravlje", a kako smo svjesni one naše stare poslovice da "zdavlje nema cijenu", tako su naši građani maltene primorani da plaćaju sve što se od njih traži kada je u pitanju očuvanje te društveno najvrjednije osobine - zdravlja.

Ovaj kompanijski moto i ova narodna poslovica su kombinacija koja firmama u sektoru farmacije već decenijama omogućava vrlo primamljive neto dobitke, pa je analiza zaključena stavom da prezentovani podaci govore da vjerovatno postoji protor "za niže cijene za zdravlje", kao i za veće zarade zaposlenih koji nam to zdravlje "svakog dana isporučuju".
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE