Od septembra oživljava semberski somun po staroj recepturi - Nakon stečaja dugog više od godinu dana počinje proizvodnja hleba u bijeljinskom Novom Žitoprometu
- Pravićemo naš poznati somun po staroj recepturi, a težina će iznositi 600 grama - kazao je Tomić i istakao da je u planu da se dnevno proizvede od 3.000 do 4.000 hljebova.
- Već imamo dogovorene kupce našeg hleba, a plasiraćemo ga u Bijeljinu i u druge opštine - ističe Tomić.
Kako kaže, od 15. jula krenuli su sa proizvodnjom brašna u mlinovima, iako još ne punim kapacitetom, ali na policama širom BiH nalaze se tri vrste njihovog brašna.
- U ponudi imamo brašno tip 400, tip 500 i tip 850 - ističe Tomić i dodaje da polako osvajaju tržište i vraćaju se staroj slavi.
Kvalitetno brašno koje sada izlazi iz njihovih mlinova već stiže na police domaćih marketa, a Tomić naglašava da uveliko kuju plan za plasman svog proizvoda na inostrana tržišta.
- Brašno planiramo da izvozimo u Srbiju, Severnu Makedoniju i Tursku - kazao je Tomić.
Dodao je da su u ovoj fabrici urađene sve nove instalacije i nove peći te, kako kaže, još jedna pozitivna stvar je što su ostali sve stari radnici i što se radi po staroj recepturi.
- Zaposleno je oko 30 radnika, ali sigurno da povećanjem proizvodnje povećaćemo i broj radnika, tako da se prilagođavamo proizvodnji - kazao je Tomić.
Kako kaže, trenutno u silosima imaju oko 10.000 tona pšenice, od čega je oko 8.500 tona domaća pšenica, a ostatak je uvezen iz Mađarske i Srbije.
Da je povratak na tržište Novog Žitoprometa jako značajan, kaže i Radenko Pelemiš, predsednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.
- Na naše tržište vraća se najveći gigant u pekarskoj industriji, što je jako bitno ne samo za Bijeljinu, nego za čitav region - kazao je Pelemiš.
Podsetimo, firma je ranije nosila naziv Žitopromet, a zahvaljujući pravovremeno otvorenom stečaju sačuvana je imovina.
Fočanska kompanija Pavgord je 18. januara ove godine kupila nepokretnu imovinu Žitoprometa po cijeni od 3,1 mil KM i tako postala stoprocentni vlasnik preduzeća. Ranije su kupili i pokretnu imovinu mlinsko-prerađivačkog giganta, te uplatili 600.000 maraka za doprinose radnicima kako bi im bio povezan radni staž.
Problemi u Žitoprometu javili su se 2018. godine. Silosi su tada bili puni pšenice, ali su pogoni stajali i sakupljali prašinu jer ratarima nije bio plaćen rod. Zbog neisplaćenih plata i doprinosa radnici su tada stupili u štrajk. Do otvaranja stečaja u decembru 2019. godine Žitopromet je zapošljavao 113 radnika.
Naš izbor
Ministarstvo pozvalo proizvođače hleba da konkurišu za subvencionisano brašno Robnih rezervi Agro, Finansije
Preti li BiH nestašica pšenice - Domaći mlinari i pekari nade polažu u uvoz, značajne količine na lagerima Agro, Industrija