NavMenu

Nemačka se sprema za ekološku eksploataciju litijuma iz geotermalnih voda

Izvor: Deutsche Welle Četvrtak, 12.08.2021. 11:58
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/Jason Benz Bennee)
Nemačka je oduvek važila za zemlju siromašnu sirovinama, ali sada više ne: u termalnim vodama duboko ispod površine tla, nalaze se najveće rezerve litijuma u Evropi.

Reč je, za sada, pre svega o rezervama u takozvanom Rovu gornje Rajne (Oberrheingraben) na jugozapadu Nemačke, na potezu od Bazela do Frankfurta, dužine 300 i širine 30-40 kilometara - na dubini od 3 do 5 kilometara.

Koliko ga ima i kakvog je kvaliteta?

Po procenama nemačkih naučnika, radi se o rezervama ekvivalentnim 16 miliona tona litijum-karbonata, dakle litijuma koji se traži za baterije. To su količine koje su dovoljne za baterije više od 400 miliona elektro-automobila.

Prema podacima Nemačkog instituta za geologiju i prirodne resurse (BGR), vode u ovom regionu sadrže između 200 i 400 miligrama litijuma po litru - uporedivo sa nekim slanim jezerima u Južnoj Americi.

Zašto baš sada?

Termalne vode ispod Rajne se odavno koriste u geotermalnim elektranama, a znalo se da sadrže i dosta litijuma, ali taj laki metal dobio je na značaju tek poslednjih godina, na početku ere baterija za elektro-automobile.

Međutim, do skoro nije postojala odgovarajuća tehnologija koja bi eksploataciju domaćih rezervi litijuma omogućila na ekonomičan, ekološki prihvatljiv i održiv način. Sada su prijavljena ili u pripremi čak dva patenta.

Kako se dobija litijum?


Do sada se slana voda, koja na dubini od 3 do 5 km ima temperaturu od 120 do 200 Celzijusa, ispumpavala, njena toplota koristila za proizvodnju električne energije i onda se ohlađena na 60-80 Celzijusa vraćala u zemlju.

U proizvodnji litijuma ohlađena voda se pre vraćanja u zemlju - filtrira.

Taj deo procesa kao i povećanje koncentracije litijuma do one potrebne za baterije - to je nova i čista tehnologija made in germany. Ništa se dodatno ne buši, ne dodaju se štetne hemikalije, ne troši se voda niti fosilna goriva. Jedan nusprodukt ionako ekološke proizvodnje struje - sada će proizvodnju baterija i elektroautomobila učiniti značajno čistijom i - jeftinijom.

Tako je Karlsrue postao prestonica evropskog litijuma: u tom gradu su nalaze centri istražavanja i firma koja je na putu nemački litijum plasira na tržište. Reč je dva nezavisna projekta: UnLIMITED i Zero carbon lithium

- U prvom koraku, litijumovi joni se jonskim sitom filtriraju iz termalne vode, a u drugom koraku se dalje koncentrišu sve dok se litijum nataloži u obliku soli - rekao je naučnik Jens Grimer ranije ove godine za DW.

Zajedno sa koleginicom Florencijom Saravijom on je razvio postupak ekstrakcije i obogaćivanja litijuma koji je po njima dobio ime: postupak Grimer-Saravija.

Osim litijuma, ovim postupkom se mogu izdvojiti i drugi retki i vredni elementi, poput rubidijuma ili cezijuma koji se na primer koriste u laserskoj i vakuumskoj tehnologiji.

Grimer i Saravija su deo istraživačkog projekta UnLIMITED - Istraživanja za proizvodnju litijuma u Nemačkoju kojem učestvuju Tehnički institut Karlsrue (KIT), univerzitet Getingen, EnBW, BESTEC, HYDROSION, a uz finansijsku podršku (3,4 miliona evra) Saveznog ministarstva privrede i ministarstva Baden Virtemberga.

Ispitivanja se vrše u geotermalnoj elektrani u Bruhsalu. Konstatovano je da je za eksploataciju litijuma za jednu Teslinu bateriju potrebno - 40 minuta. A taj proces ide kontinuirano, non-stop. Procenjuje se da bi tamo moglo godišnje da se proizvodi litijuma za 20 000 baterija.

Zero carbon lithium - privatno

- Naša misija je da drastično smanjimo trenutno veliku količinu CO2 koja nastaje proizvodnjom litijum-jonskih baterija za električna vozila. Razvili smo patentirani postupak koji nam omogućava da prvi na svetu proizvodimo litijum bez CO2 - iz termalnih voda ispod Rajne u Nemačkoj - piše na sajtu kompanije Vulcan Energie Ressourcen GmbH.

Jer, ovaj način proizvodnje litijuma - ne samo da ne proizvodi dodatnu količinu CO2 već paralelnim stvaranjem ekološke električne energije zapravo dovodi čitavu računicu sa CO2 - u minus. A to, kako piše na sajtu kompanije, proizvođačima elektro-automobila omogućava da ostvare svoje eko ciljeve i obaveze, tako što će ovaj minus kompenzirati sa dodatnim CO2 koji nastaje u drugim delovima proizvodnje.

Proizvodnja litijuma Vulkana u Nemačkoj zato nosi atraktivno ime "Zero Carbon Lithium". Od aprila već radi prvo pilot postrojenje, sarađuje se sa geotermalnom elektranom Inshajm i Falcverkom.

Od sredine 2024. kreće komercijalna proizvodnja


Vulkan ima za cilj da pokrene komercijalnu proizvodnju litijuma u ​​Nemačkoj sredinom 2024. a očekuje se da će od 2025. ukupno pet fabrika proizvoditi oko 40.000 tona litijuma godišnje - što bi bilo dovoljno litijuma za baterije za milion elektro-automobila.

Već ima i kupaca. Nedavno su potpisana dva ugovora na po 5 godina sa opcijom na još 5 godina: sa najvećim svetskim proizvođačem litijumskih baterija za električna vozila - LG Energy Solutions (LGES) iz Južne Koreje i sa francuskim proizvođačem automobila Reno. Zaintersovana je i Opelova matična kompanija Stellantis, a prema sopstvenim ranijim informacijama, razgovore vodi i Dajmler.


Prema izvršnom direktoru Horstu Krojteru, cena ovog "čistog" litijuma će verovatno biti niža od litijuma iz Čilea ili Argentine.

Vulkan GmbH je start ap, osnovan 2020. i trenutno zapošljava 60 ljudi. To je "samostalana nemačka ćerka" istoimene autralijske firme, osnovane 2018. sa sedištem u Pertu.

Vulkanu je za projekat potrebno mnogo novca - barata se cifrom od 1,7 milijardi evra. Zbog toga se sprema da izađe na berzu u Frankfurtu, i to još do kraja ove godine, a u tome ga prati čuvena privatna Berenberg Banka sa tradicijom dužom od 4 veka.

- Ako projekat uspe, Vulkan bi mogao značajno da uzdrma tržište litijuma. Nemačka bi jednim potezom mogla da postane jedan od najvećih svetskih proizvođača litijuma - piše Handelsbalt.

Politička dimenzija domaćeg litijuma

"Izvozimo ekološke probleme u treće zemlje kako bismo održali i poboljšali naš životni standard. Sada na sopstvenom pragu možemo da nabavimo važne sirovine na ekološki prihvatljiv način", kaže naučnica Florencija Saravija i dodaje: "Osim toga, možemo izgraditi regionalne lance snabdevanja i proizvodnje, otvoriti radna mesta i istovremeno smanjiti geopolitičku zavisnost."
Privredna delegacije Bolivije, koja ima najveće rezerve litjuma na svetu u poseti nemačkoj gde je dogovrena saradnja, 12.12.2018.

Privredna delegacije Bolivije, koja ima najveće rezerve litjuma na svetu u poseti nemačkoj gde je dogovrena saradnja, 12.12.2018.

U Evropi se trenutno ne proizvodi litijum za baterije - a 80 odsto isporuka dolazi iz Kine. Komisija EU i Nemačka Vlada imaju zajedničku strategiju za izgradnju značajnih proizvodnih kapaciteta za baterije u Evropi, kako se zavisnost evropskih proizvođača automobila od Kine i drugih zemalja, ne bi još više povećala.

Tako je EU jedan od glavnih finansijera projekta za ekstrakciju strateškog metala litijuma iz evropskih geotermalnih izvora, koji se okončava ove godine i koji će biti testiran u Elzasu.

Drugi izvori litijuma u Nemačkoj

Pored ovih ispod Rajne, Nemačka ima rezerve litijuma i u ogromnom Severno-nemačkom basenu, kao i na granici sa Češkom.

Osim toga, litijum će se ekstrahirati i iz vode bivših rudnika u Sarskoj oblasti. Na tome radi istraživački tim u projektu pod nazivom Merlin u Zarbrikenu. Procenjuje se da se samo u Nemačkoj godišnje izgubi 1.900 tona litijuma, jer nefiltrirana voda iz rudnika otiče u reke kao što su na primer Blis i Zar.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.