NavMenu

Uzgoj prosa u Banatu - Prinos oko 2,5 tone po hektaru, cena varira

Izvor: Dnevnik Ponedeljak, 08.02.2021. 09:20
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / martin_hetto)Ilustracija
Milan Jankov iz Elemira jedan je od retkih poljoprivrednika koji u zrenjaninskom regionu uzgaja proso.

Ova vrsta žitarice nije naročito zanimljiva banatskim paorima, ali Jankov, ne samo da je zadovoljan što se odlučio za ovu kulturu, nego je i povećao površine na kojima je seje.

- Proso sam posejao slučajno pre tri godine, kako bih izvadio štetu na jednoj njivi na kojoj mi nije uspela kamilica. Raspitao sam se šta bih mogao da posejem u maju, kada je bilo jasno da na toj njivi od kamilice nema ništa, i preporučili su mi proso. Prve godine sam ga posejao na četiri jutra i, pošto sam bio zadovoljan, sledeće sam povećao površine na 11 jutara - ističe Milan Jankov.

Ovaj poljoprivredni proizvođač tu žitaricu seje kao drugu setvu, kada sa njiva skine kamilicu.

- Proso nije zahtevna kultura. Seje se u maju, ima kratku vegetaciju, tako da je žetva već krajem avgusta. Taman da na tim površinama posejem kamilicu - ističe naš sagovornik.

Proso ima više namena. Koristi se za ishranu ptica, za proizvodnju stočne hrane, ali i za ljudsku ishranu.

- Da bi se prodao za ljudsku ishranu, mora se oljuštiti. To ne radim, jer je komplikovano i potrebna je posebna oprema, kao i dosta vremena - objašnjava Jankov i dodaje da je proso jednostavna žitarica:

- Od mehanizacije je potrebna klasična sejalica. Vrše se kombajnom, baš kao i pšenica, samo mora biti savremeniji sa sitnijim sitom. Jednom se prska. Kod upotrebe pesticida mora se strogo voditi računa, jer se radi rigorozna kontrola, s obzirom na to da proso ide dalje za ishranu i prodaje se u prodavnicama zdrave hrane.

On ima prinos od oko 2,5 tone po hektaru. Cena žitarice varira, pa je prve godine bila 39 dinara po kilogramu, a već sledeće 35.

- Videćemo kakva će cena biti ove godine. Ali, pošto je to meni drugi usev, prezadovoljan sam - ističe Milan.

Na pitanje zašto ove vrste žitarice nema više na banatskim njivama, Milan odgovara da je jedan od razloga taj što nema organizovanog otkupa, mada on proda svu količinu koju proizvede.

- Ima možda malo više posla u odnosu na pšenicu, koja sa njive ide direktno u silose. I cena mu nije stabilna. Ali, eto, ja imam dve žetve na istoj njivi i meni se isplati - zaključuje Milan Jankov.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.