NavMenu

Ne baš lak put za našu rakiju do Evroazijskog tržišta

Izvor: Agroklub Utorak, 05.11.2019. 15:34
Komentari
Podeli
(Foto: Sinisa Botas/shuterstock.com)
Za sada se naziru dva problema koja bi mogla da opterete slobodan izvoz. Prvi, što će Sporazum početi da se primenjuje tek kada ga ratifikuju parlamenti Srbije, Rusije, Kirgistana, Jermenije, Belorusije i Kazahstana. I drugi, što u jakim alkoholnim pićima koja se konzumiraju u Evroazijskoj uniji gotovo da nema metil-alkohola.

Nedavno potpisanim sporazumom u Moskvi o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske unije predviđeno je da će naši proizvođači na to tržište moći da izvoze neograničene količine voćnih rakija. Samim sporazumom predviđeno je da se proširi lista proizvoda iz Srbije koji mogu da se izvezu na tu teritoriju bez carine i da se povećavaju kvote za izvoz robe za koje važe ograničenja.

Sporazum će zameniti postojeće bilateralne sporazume sa Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom i proširiti zonu slobodne trgovine i na Jermeniju i Kirgistan. Predviđeno je da se u ove zemlje moći da se izveze i 2.000 tona cigareta, približno 90.000 litara vinjaka, 400 tona polu-tvrdog i tvrdog kravljeg sira, neograničene količine kozjeg i ovčjeg sira i - neograničene količine voćnih rakija.

Sekretar Udruženja za prehrambenu industriju Privredne komore Srbije Aleksandar Bogunović, kaže da se potpisanim ugovorom otvaraju velike mogućnosti našim proizvođačima rakija.

- Do sada je izvoz u Evroazijsku uniju bio gotovo simboličan, u vrednosti od 123.000 EUR, za razliku od Evropske unije, gde je vrednost izvoza 2,1 mil EUR, a u zemlje CEFTA sporazuma 1,7 mil EUR. Istini za volju u Rusiji nemaju naviku konzumiranja voćnih rakija, ali svakako da trend rasta potrošnje postoji. U narednom periodu važno je napraviti set podrške celom poslu - kaže Bogunović.

Kao dobar model podrške proizvođačima naših voćnih rakija Bogunović navodi i sajam "Prowine" u Šangaju gde će adekvatno biti predstavljeni naši proizvođači voćnih rakija. U vezi sa sporazumom sa Evroazijskom unijom sagovornik napominje da je potrebno urediti i niz pratećih sporazuma kako bi aranžman bio moguć.

Za sada se naziru dva problema koja bi mogla da opterete ovaj aranžman. Prvi, što će Sporazum početi da se primenjuje tek kada ga ratifikuju parlamenti Srbije, Rusije, Kirgistana, Jermenije, Belorusije i Kazahstana, što bi moglo da potraje. I drugi, što u jakim alkoholnim pićima koja se konzumiraju u Evroazijskoj uniji gotovo da nema metil-alkohola pošto su ona napravljena od žitarica i krompira. To nije slučaj sa destilatima od voća, našta upozorava predsednik saveza proizvođača rakije Srbije Ivan Urošević.

- Za potrošače u SAD, Kanadi, Kini, Rusiji, rakije su totalno nova kategorija pića. Čak u mnogim zemljama rakija kao kategorija ne postoji. Tu postoji problem zakonske regulative kada dođe iz uvoza na analizu ne znaju koji tarifni broj da im stave. To je bio problem i sa Ruskom federacijom. Problem je i metil-alkohol, jer jaka alkoholna pića od ratarskih sirovina nemaju pektina, a razgadnjom pektina u voću nastaje metil-alkohol. To su problemi koji se moraju rešavati u hodu. Verovatno i na međudržavnom nivou. Ono što je dobro da na tim velikim tržištima mi nemamo konkurenciju pošto proizvodimo novu kategoriju pića.


Naši proizvođači jakih alkoholnih pića kažu da im nisu problem državna zahvatanja već ogromno "sivo tržište". Proizvodnja rakije u Srbiji regulisana Zakonom o rakiji i drugim alkoholnim pićima. Njime je određeno koliko rakija mora sadrži etanola, zabranjeno je dodavanje sintetičkog etanola i šećera, a dozvoljeno je dodavanje propisanih minimalnih količina aditiva, zaslađivača i aroma. Rakija za ličnu potrošnju ne podleže ovom zakonu, ali je njena prodaja zabranjena drugim licima, a kazna za proizvodnju rakije koja nije namenjena za sopstvene potrebe je u rasponu od 3.000 do 30.000 dinara.

Prema nekim procenama Ministarstva poljoprivrede samo četvrtina rakije na tržištu Srbije dolazi od registrovanih proizvođača. Ukupno se iz kazana što industrijskih, što amaterskih kod nas istoči 80 miliona litara rakije. Namera donošenja Zakona o jakim alkoholnim pićima bila je da se naši standardi usaglase sa onim u Evropskoj uniji i da se suzbije sivo tržišta. U tome se tek neznatno uspelo. Prema nedavnom istraživanju Grupacije uvoznika i distributera jakih alkoholnih pića na uzorku od hiljadu građana Srbije tek 28 odsto njih kupuje rakiju u prodavnicama i trgovinskim lancima. Za većinu ispitanika niska cena je odlučujući faktor pri kupovini rakije. Na žalost, potrošači nemaju običaj ni da čitaju deklaraciju.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.