Sve slabiji kvalitet žita iz Srbije utiče na izvoz - Kako to promeniti?
Komentari
Ilustracija (Foto: Rajko Karišić)
Prema podacima Žitounije, u avgustu je izvezeno svega oko 31.000 tona, a bilans (jul i avgust) najlošiji je u poslednje četiri godine. Kao razlog pada interesovanja za žitom iz Srbije navodi se visoka cena i sve slabiji kvalitet.
Profesor dr Miroslav Malešević kaže da je izbor sorte prvi korak za uspešnu proizvodnju:
- Ukoliko ratari ne izaberu sortu koja nosi genetsku osnovu za kvalitet, sve kasnije mere tokom vegetacije biće uzaludne. Prilika je da se preko Direkcije za robne rezerve obezbedi seme najkvalitetnijih sorti.
Dodaje i da domaće sorte ni na jednom lokalitetu nisu bile slabije po prinosu u odnosu na strane, a to se naročito pokazalo u Vojvodini.
- Na primer, simonida, zvezdana u NS40S bile su bolje, ili u njamanju ruku ravnopravne sa najzastupljenijim stranim sortama. Kada je u pitanju tehnološki kvalitet zrna, domaće sorte bile su superiorne - navodi Malešević.
Upozorava i da je potrebno koristi deklarisano seme, odnosno ispitano, kako ne bi došlo do pojave bolesti, koje se prenose semenom.
Tagovi:
Miroslav Malešević
pšenica
brašno
izvoznici pšenice
izvoznici brašna
toksini
fuzarijum
sorte žita
sorte pšenice
simonida
zvezdana
NS40S
tehnološki kvalitet zrna
domaće sorte pšenice
deklarisano seme
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.