NavMenu

Alpina ili domaća bijela koza - Koje su prednosti i mane uzgoja?

Izvor: Agroklub Petak, 08.04.2022. 05:11
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)
Balkanska domaća bijela koza do Drugog svjetskog rata je bila najzastupljenija rasa u ovim krajevima. Tada je gajena, kako u brdsko planinskim, tako i u ravničarskim područjima, što govori da je riječ o rasi koja je prilagođena različitim uslovima gajenja.

Izgled ove rase koza karakteriše se uskim skeletom, istaknutim grebenom i razvijenijim zadnjim dijelom tijela, tankim i čvrstim nogama. Na glavi srednje dužine, nalaze se vrlo pokretljive uši. Ove koze su u najvećem broju rogate, ali to ne mora biti slučaj, naročito u nižim predjelima. Vrat je dug i tanak. Grla su jako male tjelesne mase, koja u nižim područjima iznosi 35 do 40 kg, a u višim 30 do 38 kg.

Pašni uzgoj

Aneta Lilić sa svojom porodicom iz sela Jasenica, iz okolina Negotina već 20 godina se intenzivno bavi uzgojem koza. Od samog početka gaje domaće bijele.

- Naše poljoprivredno gazinstvo se nalazi u istočnoj Srbiji u selu Jasenica, zapravo na salašu izvan sela. Kozarstvom se bavimo od 2002. godine. Imamo umatičeno stado srpskih bijelih autohtonih grla, 48 koza i jednog jarca - kaže Lilićeva.

Ova vrsta je davno nastala ukrštanjem balkanske braon dugodlake koze i sanskog jarca radi povećanja mliječnosti. Tako se razvila vrsta koja je niža od sanske koze, viša od balkanske. Uglavnom imaju snježno-bijelu dugu dlaku, mogu da nemaju ili imaju duge uši, isto važi i za rogove.

Lilićeva ističe da njihovo stado ide na prirodnu pašu, livade i šume. Vrlo su zahvalne što se tiče ishrane - zimi jedu sijeno, djetelinu, kukuruz. Vrlo su adaptirane na naše uslove, klimu pa samim tim im je to velika prednost. Retko oboljevaju, a protiv parazita se tretiraju dva puta godišnje. Muzu se muzilicom, a nakon toga i ručno tako da rijetko imaju upalu vimena. Daju zadovoljavajuću količinu mlijeka.

- Na primjer, mala Sunčica prvorotka ima 0,5 l mlijeka po muži, dok Desa stara tri godine ima i po dva litra - navodi sagovornica Agrokluba i dodaje da jare najčešće dva mladunčeta, ali nisu rijetke ni trojke. Jare se same, rijetko je potrebna pomoć i vrlo su dobre majke.

- Taj njihov socijalni život je posebna priča. Izrazito razvijen osećaj za zajednicu. Imaju izražene karaktere, vrlo su inteligentne i empatične - kaže Lilićeva i dodaje da koriste mlijeko za preradu u sireve i druge mliječne proizvode.

Manje intenzivni miris mlijeka

Alpska koza potiče iz švajcarsko-francuskih Alpa. Poznata je i pod imenom francuska alpska koza ili kao alpina. Rasa je stvorena selekcijom na visoku proizvodnju mlijeka. U laktaciji, koja traje tri mjeseca, daje preko 700 litara mlijeka. Zahvaljujući selektivnom gajenju zapati mogu da proizvedu 800, pa i preko 900 kg mlijeka. Dobro se prilagođava različitim klimatskim uslovima kao i sistemima gajenja. Upravo zbog visoke mliječnosti, alpina je bila najbolji izbor i za Emila Kenjereš iz Malih Pijaca nadomak Kanjiže, koji danas ima 110 umatičenih alpskih koza.

- Naše gazdinstvo smo počeli da razvijamo sa dva jareta 2003. godine. Danas posle skoro 20 godina intenzivnog bavljenja kozarstvom možemo se pohvaliti sa 110 grla - kaže Kenjereš.

Sagovornik Agrokluba navodi nekoliko prednosti gajenja ove rase, kao što je manje intenzivni miris mlijeka i da je može da se ojari za godinu dana, na dan kada se i sama koza rodila.

Zahtjevnije za uzgoj

Francuske alpske koze daju đubrivo izrazitog kvaliteta, što je bitno u ratarskoj proizvodnji. U odnosu na svoju tjelesnu masu daje više mlijeka i potomstva u odnosu na mliječne krave. Lako se jare, dobre su majke, nije ih potrebno šišati, čiste su, dobro podnose hladnije klime, nisu izbirljive, prosječno jare 1,5. Što se tiče polova, uglavnom je odnos 60:40 u korist mučkih jarića. Daju kvalitetno mlijeko u većim količinama.

- Što se više očekuje od životinja u proizvodnji, naravno to su i zahtjevnije za gajenje - navodi Kenjereš i dodaje da je malo problematično tržište živih grla i mesa.

Što se ishrane tiče ona je kombinovana.

- Pored ispaše koristimo i dodatnu hranu u obliku kabastih hraniva kao i koncentrata u količini od 600 do 1.000 gr po grlu dnevno u pariodu laktacije- Bavimo se prodajom jarića, ali prije svega proizvodnjom i prodajom različitih kozijih sireva - dodaje.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.