Izdvajanje sredstava za poljoprivredu investicija, a ne trošak - Veliki potencijali za razvoj mljekarske i mesne industrije, povećati kapacitete za preradu voća i povrća

Izdvajanje sredstava za razvoj poljoprivrede ne predstavlja trošak, već investiciju, koja će u krajnjem doprinijeti sopstvenom razvoju, povećanju zaposlenosti u tom sektoru i smanjenju deficita u hrani, saopštili su predstavnici Privredne komore (PKCG).

- Povećanje sredstava koja bi se opredijelila za poljoprivredu bi, prije svega, rezultiralo povećanjem zaposlenosti u tom sektoru, a značajan uticaj imalo bi i na smanjenje deficita u hrani - rekli su agenciji Mina-business predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede PKCG.

Oni su dodali da sve države izdvajaju određeni dio nacionalnog budžeta za podsticanje razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje, imajući u vidu njen značaj za razvoj ukupne ekonomije, kao i veliku senzitivnost tog sektora.

Osnovni cilj podrške je, prema riječima predstavnika Odbora, povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, u čemu najvažniju ulogu ima agrobudžet, preko kojeg država obezbjeđuje bolji poslovni ambijent u kojem će privrednici moći da realizuju proizvodnju i plasiraju proizvode na domaćem i stranom tržištu.

Iz PKCG su podsjetili da je od 2010. godine za razvoj poljoprivede, kroz agrobudžet, donacije i kreditna sredstva, usmjereno 371,2 mil EUR, što je direktno uticalo na rast ostvarene vrijednosti poljoprivrede proizvodnje od 35%. Vrijednost proizvodnje u 2020. godini je iznosila 515,6 mil EUR.

Oni su kazali da su se nacionalna sredstva uglavnom kretala na nivou od jedan odsto do 1,5% ukupnog budžeta, što nije dovoljno za značajniji razvoj sektora poljoprivrede.

- Naime, zbog nedovoljnog korišćenja raspoloživog zemljišta, nerazvijenosti sjevernih krajeva Crne Gore, koju prati velika migracija stanovništva naročito iz ruralnih područja, kao i nedovoljne opremljenosti novim tehnologijama u proizvodnji, postoji potreba za stalnim povećanjem nacionalnih sredstava za razvoj poljoprivrede, odnosno agrobudžeta, uz maksimalno korišćenje sredstava međunarodnih donacija i kredita - rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su saopštili da se sektor poljoprivrede u periodu pandemije, kao i u vrijeme posljednje svjetske ekonomske krize, pokazao otpornijim od drugih privredih oblasti, poput usluga, nekretnina ili automobilske industrije.

- To u Crnoj Gori potvrđuju podaci o ostvarenom bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je 2020. godine u odnosu na 2019. godinu pao 15,3%, dok je za isti uporedni period u poljoprivredi taj pad iznosio samo tri odsto - kazali su predstavnici Odbora.

Oni su podsjetili da su se tokom pandemije uslovi poslovanja promijenili, tako da su proizvođači morali prilgoditi poslovanje novonastaloj situaciji, kako bi sačuvali proizvodnju i održali broj radnika.

Predstavnici PKCG su dodali da su domaći proizvođači svoje proizvode mogli plasirati uglavnom preko trgovačkih lanaca, s obzirom na to da su hoteli, restorani, škole i vrtići bili dugo zatvoreni tokom 2020. godine, dok su u prvoj polovini prošle godine radili smanjenim kapacitetom.

- Usljed dobre prošlogodišnje turističke sezone evidentan je oporavak sektora, jer su gubici manji u odnosu na prva dva kvartala prošle godine, ali ipak još nije postignut nivo ostvarene proizvodnje iz 2019. godine - rekli su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su podsjetili da se u cilju održavanje stabilnosti tržišta poljoprivrednih proizvoda i dohotka proizvođača, odnosno očuvanje kontinuiteta proizvodnje, kao i saniranja posljedica izazvanih pandemijom, u okviru posebnih Vladinih mjera podrške privredi, sprovodio i Poseban program intervencija na tržištu u sektorima poljoprivrede i ribarstva.

- Mjere koje su do sada pokrenute i aktivirane u okviru Posebnog programa odnosile su se na preradu mlijeka, proizvodnju i otkup jagnjadi, prasadi i goveda, proizvodnju živinskog mesa, jaja, aronije, sjemenskog materijala, proizvodnju pastrmke i morsko ribarstvo, proizvodnju i skladištenju krompira i lubenice, proizvodnju meda i pomoć kroz subvencije za nabavku stočne hrane zbog velikog rasta cijena stočne hrane u prošloj godini - kazali su predstavnici Odbora.

Te mjere su, prema njihovim riječima, imale pozitivan uticaj na održavanje proizvodnje, kao i na smanjenje uvoza, tako da je uvoz krompira za devet mjeseci prošle godine smanjen 23,5%, a izvoz lubenica povećan oko 2,5 puta.

- U cilju daljeg razvoja poljoprivrede, investicije treba usmjeriti, prije svega, u one oblasti poljoprivredne proizvodnje za koje imamo komparativne prednosti u pogledu raznolikosti klime, reljefa i zemljišta, koji omogućavaju proizvodnju širokog asortimana proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda i maslinjaka, kontinentalnog i mediteranskog voća i povrća - saopštili su iz PKCG.

Oni su dodali i da postoje značajni potencijali za dalji razvoj mljekarske i mesne industrije, kao i kapaciteta za preradu voća i povrća.

U PKCG smatraju da podršku domaćoj proizvodnji mogu pružiti svi.

- Građani to mogu uraditi kupovinom u većoj mjeri domaćih proizvoda, koji su zbog blizine proizvodnje svježiji i prepoznatljivog ukusa i kvaliteta. Odgovoran odnos trgovačkih lanaca prema domaćoj proizvodnji bio je evidentan u periodu pandemije, pa u tom pravcu treba nastaviti, naročito kroz bolje pozicioniranje domaćih proizvoda u trgovinama, redovnijim izmirivanjem novčanih obaveza, odnosno skraćivanju rokova plaćanja za domaće proizvođače, kao i smanjenjem uvoza proizvoda koji se mogu obezbijediti na domaćem tržištu - naveli su predstavnici Odbora.

Oni su saopštili da pokrivenost uvoza izvozom, visoka uvozna zavisnost i rastući deficit karakterišu cjelokupno spoljnotrgovinsko poslovanje Crne Gore.

- Naročito je to slučaj kada je u pitanju promet hrane, koji je u direktnoj vezi sa rastućom turističkom tražnjom. U vrijeme ljetnje turističke sezone i domaći privrednici povećavaju proizvodnju i plasman koji predstavlja u stvari takozvani izvoz na pragu ili nevidljivi izvoz, i čija se vrijednost ne može još precizno odrediti - rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su dodali da svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita i bolje korišćenje domaćih kapaciteta, kao i na povećanje zapošljavanja.

- Poznato je da je Crna Gora uvozno zavisna, jer se u prosjeku oko trećine uvezene hrane ne proizvodi u dovoljnim količinama da bi zadovoljila potrebe domaćeg stanovništva i turističke tražnje ili zbog nemogućnosti proizvodnje ili zbog nepostojanja komparativnih prednosti za veću proizvodnju nekih poljoprivrednih proizvoda, kao što su svinjsko meso, pšenica ili kukuruz - kazali su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su naveli da pored toga u dijelu prerade ne postoje odgovarajući instalisani kapacititeti, što je slučaj u proizvodnji UHT mlijeka ili raznih vrsta sireva.

- Proizvodnja svinjskog mesa je veoma skupa, pa se prerađivači većinom opredjeljuju za nabavku te sirovine na tržištu Evrope, zbog znatno niže cijene od troškova proizvodnje. S druge strane, uvoz svinjskog mesa direktno utiče, kako na razvoj mesne industrije, tako i na sve veći izvoz proizvoda od mesa, koji je u posljednjih deset godina povećan za preko četiri puta - rekli su predstavnici Odbora Udruženja poljoprivrede.

Oni su dodali da je činjenica i da se uvozi dosta proizvoda za koje Crna Gora ima komparativne prednosti, kao i kapacitete za proizvodnju.

- Privrednici su svjesni da moraju povećati proizvodnju i proizvesti proizvod visokog kvaliteta, kao i da cijena mora biti konkurentna na domaćem i stranom tržištu - saopštili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da je imajući u vidu potrebu za boljim pozicioniranjem i plasmanom domaćih proizvoda još 2018. godine pokrenut zajednički projekat PKCG, Vlade, domaćih proizvođača hrane i trgovačkih lanaca Kupujmo domaće, sa ciljem da se afirmiše domaća privreda i poboljša pozicioniranost crnogorskih proizvoda na tržištu posebnim obilježavanjem proizvoda u objektima trgovačkih lanaca.

- Istraživanje o stavovima potrošača, njihovim navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, koje je sprovedeno u okviru projekta, potvrdilo je da potrošači kupuju proizvode domaćeg porijekla prevenstveno zbog povjerenja u domaće proizvode i njihov dobar kvalitet - kazali su iz Odbora Udruženja poljoprivrede.

Pored toga, pokrenut je i projekat Domaći ukusi sa ciljem da se turistička ponuda obogati gastro ponudom i da se pomogne boljem pozicioniranju i prepoznatljivosti domaćih proizvoda u hotelima i restoranima.

- Međutim, usled pandemije došlo je do zastoja u realizaciji ta dva projekata, pa bi u ovoj godini, zbog daljeg podizanja svijesti potrošača o važnosti kupovine domaćih proizvoda, kao i u cilju stvaranju diverzifikovane turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i sjevera, trebalo nastaviti sa njihovom realizacijom - poručili su iz PKCG.