NavMenu

(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta ozbiljna prijetnja za rast bilo koje ekonomije

Izvor: eKapija Nedjelja, 30.10.2022. 08:27
Komentari
Podeli
(Foto: Privredna komora Crne Gore)
Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada predstavlja ozbiljnu prijetnju za rast i razvoj bilo koje ekonomije, a naročito malih kakva je Crna Gora. U neskladu ponude i tražnje na tržištu rada rađa se dugoročna nezaposlenost, a uzroke treba tražiti na strani obrazovnog sistema ali i privrede.

Ovo je ocijenjeno na panelu "(Ne)usklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada", Konferencije o ekonomiji Montenegro 2022 koju organizuje Pirvredna komora Crne Gore (PKCG), a tokom kojeg su govorili ugledni predstavnici akademske zajednice, privrednici i predstavnici razvojnih agencija.

Moderatorka panela, doc. dr Sandra Tinaj, generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica, ističe da se za brojne probleme ekonomije i društva rješenje traži upravo u obrazovanju. Prema njenim riječima, nesumnjivo je da obrazovanje mora da odgovori zahtjevima tržišta rada ali i šire od toga, jer poslodavci, kako se čulo i na konferenciji, najviše traže rješenja za kratki rok do pet godina, a obrazovanje mora da bude fokusirano na prenošenje znanja za mnogo duže vrijeme.

Efka Heder, tim lider projekta Austrijske razvojne agencije na Kosovu, osvrnula se na odnos privrede i svijeta obrazovanja, ističući da to nije binarni proces, već ples koji se konstantno mijenja.
- Jedina konstanta je promjena, a ono što nas je sve iznenadilo u tehnološkoj tranziciji jeste brzina kojom se ona dešava, te moramo reagovati brzo i efikasno - kazala je ona.

Prema njenim riječima, tehnološki razvoj industrije omogućava korišćenje različitih instrumenata koji mogu doprinijeti boljem prikupljanju podataka i donošenju odluka. Ona smatra da je neophodno uvesti principe pametnog upravljanja razvoja obrazovanja i vještina.

- Mi smo na Kosovu pristupili prikupljanju podataka kako bi pratili stanje na tržištu rada, tzv. Kosovo Market Labour, zatim web parametar koji se odnosi na to koliko je studenata završilo određene programe i u kom pravcu su nastavili poslije završenih studija, te praćenje kvalifikacija i njihova harmonizacija. Takođe, u saradnji sa Privrednom komorom Kosova, razvili smo skill barometar, koji se bavi prognozom potrebnih vještina na tržištu rada i koje će detektovati šta privredni svijet misli, kako bismo dobili pametne informacije koje su to neophodne vještine u obrazovanju.

Obrazovanje i privredni svijet moraju zajedno funkcionisati, kako bi razvili društvo u kom živimo, kazala je ona.

Heder smatra da je ponovo vrijeme da akademska zajednica snažno doprinese razvoju zasnovanom na dokazima, kako bi snaga znanja, misli i predanosti ljudi kreirala viziju i kako bi cijeli sistem krenuo naprijed.

- Preduzetnici sjutrašnjice su u našim školama danas, i nemojmo im ubiti taj preduzetnički potencijal - zaključila je Heder.

Boban Melović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore istakao je da je neusklađenost između obrazovanja i tržišta rada ozbiljna prijetnja za rast i razvoj svake ekonomije, a pogotovo onih malih kao što je Crna Gora.

- Ova neusklađenost dovodi i do one između ponude i tražnje, i tako se stvara nedovoljna iskorišćenost ljudskog potencijala. Upravo je taj nesklad u pozitivnoj korelaciji sa dugoročnom nezaposlenosti - kazao je on.

Prema njegovim riječima, uzroke ovakvog stanja možemo tražiti i na strani obrazovnog sistema, ali i privrede. On je kazao da u Crnoj Gori trenutno imamo dominantno uslužnu ekonomiju, što je dovelo do potrebe da se razvijaju nova znanja.

- Bolje definisani ishodi učenja i njihova usklađenost sa novim izazovima na tržištu rada, nedovoljno razvijen koncept praktične nastave i dualnog obrazovanja, te kontinuirano praćenje i vrednovanje postignutih rezultata, oblasti su koje značajno treba unaprijediti - istakao je Melović, dodajući da navedeno posebno naglašava ulogu i značaj realizacije projekata, koji se odnose na sva pomenuta sporna područja.

On je takođe predstavio projekat koji se odnosi na jačanje kapaciteta u dualnom obrazovanju, a realizuje se u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

- Ovaj projekat predstavlja model razvoja nastave na visokoobrazovnim institucijama, koji pored teorijskog, pruža i mogućnost učenja uz rad, odnosno praksu. Na taj način učenici jačaju svoje kompetencije i bolje se pripremaju za buduće tržište rada - rekao je Melović.

Prema njegovim riječima, neophodno je stvoriti adekvatne uslove za razvoj dualnog obrazovanja i poboljšanje kompetencija diplomiranih studenata u Crnoj Gori prema potrebama poslodavca, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo zapošljavanje, motivacija da studiraju stičući istovremeno praktične kompetencije, kao i da bi se omogućio pristup visokom obrazovanju učenicima iz porodica sa niskim dohotkom.

- Na ovaj način oni će steći kompetencije koje su više u skladu sa potrebama savremenih kompanija, zbog čega se očekuje da će u većini slučajeva kompanije ponuditi posao studentima nakon stažiranja - kazao je on.

Ovo će takođe povećati interes kompanija da ponude praksu i stipendije studentima koji su prošli kroz proces dualnog visokog obrazovanja, a studenti će biti u prilici da sami pokriju svoje troškove tokom studija.

On je uputio poziv svim privrednicima i visokobrazovnim institucija u Crnoj Gori da učestvuju u ovom projektu i dalje rade na njegovoj implementaciji.

- Svi mi koji smo angažovani u obrazovanju svjesni smo privilegije i odgovornosti koji taj posao nosi, i u ovom vremenu se od nas očekuje da više nego ikad obrazujemo svoje učenike i studente u skladu sa potrebama društva i tržišta rada –zaključio je on.

Direktor hotelske grupacije Casa del Mare Nikola Milić kazao je da se u hotelskoj industriji u posljednje vrijeme dosta ulaže u kadrove, kako kroz interne programe edukacije, tako i dovođenjem eksternih trenera. Osvrnuo se na početke svog biznisa, kada su se supruga i on više oslanjali na lični osjećaj pri upravljanju procesima i formiranju tima, da bi se danas, 13 godina kasnije, više okrenuli formalizaciji obuka, u cilju ličnog i razvoja svojih zaposlenih.

- Dosta procesa koje smo vodili po osjećaju sada formalizujemo u čemu nam pomažu evropski projekti. Imamo program razvoja talenata, treninge fukcionalnih vještina prema definisanim standardima i procedurama. Formirali smo sektor za ljudske resurse koji u komunikaciji sa zaposlenima doprinosi njihovom usavršavanju prema njihovim iskazanim preferencijama - rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, veliki problem u hotelskoj industriji predstavlja manjak kadrova obrazovanih u srednjim stručnim školama. Smatra da djecu treba motivisati da ih upisuju, predstavljajući im uspješne primjere iz svijeta.

- Privreda mora da učestvuje u stalnom usavršavanju zaposlenih kako bi poslovni uspjeh bio sve bolji i veći. Mi u Casa uvijek imamo studente na praktičnoj nastavi kao i učenike srednjih stručnih škola, i dosta učenika sa prakse je ostalo kod nas kao stalni članovi tima - rekao je Milić, dodajući da je potrebna strategija razvoja kadrova u turizmu.

Profesor dr Dejan Šoškić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, smatra da je teško je procijeniti koja će se radna mjesta tražiti u budućnosti, te da obrazovni sistem treba sada da ponudi kvalitetna i primjenljiva znanja, "jer je nemoguće kreirati konkurentnu privredu sa ljudima koji nemaju konkurentna znanja". Obrazovni sistem ima veliku odgovornost za to gdje će se naći zemlja u međunarodnoj podjeli rada u budućnosti.

- U postojećem kontekstu moramo obezbijediti da na svakom nivou obrazovanja težimo da znanja budu kvalitetna, konkurentna i primjenjiva - rekao je Šoškić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem mora da počiva na jasnom društvenom opredjeljenju da želimo da kreiramo društvo znanja, kao što su finsko i drugih tehnoloških lidera.

- Mora postojati jasno opredjeljenje da je znanje glavna razvojna poluga privrede. Obrazovni proces je u tome od krucijalne važnosti - navodi Šoškić.

Ističe da region treba da percipira budućnost na osnovu toga gdje je obrazovni sistem u društvenoj vrijednosti.
- To su pravci koji zemlje kao što su naše mogu dovesti do toga da BDP kreiraju u sektorima gdje se stvara najveća moguća vrijednost. Društvo bazirano na znanju je ključ opštedruštvenog razvoja. To direktno utiče na kvalitet stranih direktnih investicija koje ali i na kreiranje domaćih investitora - naveo je Šoškić.

Zaključio je riječima da vjeruje da je ulaganje u znanje najbolja investicija kako za pojedinca, tako i za poslodavca, te društvo u cjelini, uz ocjenu da je posao učitelja najodgovornija profesija u društvu.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.