Kako je kompanija Božić i sinovi napravila postrojenje koje može da tretira 30 miliona sijalica godišnje

(Foto: Family Business/shutterstock.com)

Na osnovu dozvola izdatih od strane nadležnih organa, kompanija vrši sakupljanje, transport, tretman, odnosno skladištenje i ponovno iskorišćenje otpada svih razreda električnih i elektronskih proizvoda koji uključuju i otpad od fluorescentnih cijevi koje sadrže živu, sijalica i drugih uređaja za osvjetljenje.

Tretman, odnosno ponovno iskorišćenje otpada vrši se u inovativnim postrojenjima sa sofisticiranom tehnologijom koja obezbjeđuje postupanje sa otpadom u skladu sa zahtjevima zaštite životne sredine.

U planu proširenje kapaciteta i tretman 10.000 t otpada godišnje

Prema poslednjim podacima Agencije za zaštitu životne sredine, godišnje se u Srbiji tretira oko 42.000 t električnog i elektronskog otpada. U periodu od deset godina, količina tretiranog električnog i elektronskog otpada povećana je gotovo 6 puta, sa oko 7.000 t 2011. godine. Plan kompanije Božić i sinovi d.o.o. je da tretira više od 10.000 t otpada godišnje, otkriva nam direktor Nikola Egić.

- Kapacitet tretmana otpada se mijenjao tokom proteklih godina, u zavisnosti od trenutne opreme. Prošle godine tretirali smo 5.300 t otpada od električnih i elektronskih proizvoda. U planu nam je i proširenje kapaciteta, sa postrojenjem za tretman više razreda otpada, koje je trenutno u fazi montaže, kada se nadamo da ćemo tretirati više od 10.000 t otpada godišnje - ističe Egić.

Tehnološke promjene i promjene u tržišnom pristupu proizvođača i korisnika elektronskih i električnih uređaja dovode do stalnog rasta količine ove vrste otpada. Količina elektronskog otpada raste 3 do 5% godišnje, što je četiri puta brže nego komunalni otpad iz domaćinstava. Od ukupne količine otpada u svijetu, električni otpad čini oko 5%, a stopa rasta se svake godine povećava. Materije koje elektronski i električni otpad sadrži čine ga otpadom opasnim po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Ove materije nepravilnim odlaganjem dospijevaju u zemljište, podzemne vode, vodotokove i vazduh.

- Reciklaža predstavlja moderan oblik rudarenja. Reciklažom električnog i elektronskog otpada ne samo da sprečavamo direktno zagađenje životne sredine, već i smanjujemo potrebu za korišćenjem novih prirodnih resursa, odnosno potrebu za daljim narušavanjem prirode održavanjem principa cirkularne ekonomije, kružnim ponovnim korišćenjem materijala - podsjeća Egić.

Otpad ne smije da završi na deponijama

Električne i elektronske proizvode koriste fizička lica u domaćinstvu radi zadovoljenja različitih potreba, dok pravna lica posjeduju veliki spektar ovih proizvoda radi obavljanja svoje privredne djelatnosti tako da smo svi mi privatno ili poslovno proizvođači odnosno generatori EE otpada. Na nacionalnom nivou potrebno je obezbijediti sakupljačku mrežu ove vrste otpada. Mreža mora da pokrije sva mjesta nastanka otpada, distributere-trgovce, sakupljačka-reciklažna dvorišta, akcijsko sakupljanje na javnim mjestima, operatere za sakupljanje, operatere za skladištenje, operatere tretmana otpada, i sva mjesta po potrebi u aktuelnom vremenu.

- Nedopustivo je da otpad nekontrolisano završi van legalnih i legitimnih mreža sakupljanja i tako nekontrolisano na svom nelegalnom putu završi tamo gdje mu mjesto nije, kod operatera koji ne posjeduju odgovarajuću opremu za tretman ove vrste otpada, da se na ilegalnom putu sa otpada manuelno poskidaju djelovi nekadašnjeg proizvoda radi dobijanja sekundarne sirovine čija je cijena uglavnom visoka. Faktički ti djelovi su gotovo uvijek skladišta opasnih materija, kad se nasilno dio ukloni, ova materija nekontrolisano štetno utiče na zdravlje ljudi i životnu sredinu - objašnjava Egić.

Prema njegovim riječima, odziv pravnih lica kad je riječ o tretmanu ovog otpada je zadovoljavajući, pogotovo što se u Srbiji dobijaju finansijske naknade za izvršenu obavezu.

- Na mreži i mjerama sakupljanja ove vrste otpada od fizičkog lica mora intenzivno da se radi kako bi gore navedeno moglo što prije da se primijeni, odnosno sakupi što više otpada. Ovim poslom se, kako kod nas, tako i u svijetu, bave privatne kompanije čiji je biznis-model najvišeg prioriteta, bez njega nema opstanka kompaniji - navodi Egić.

Kako se tretira električni i elektronski otpad

Reciklaža formalno znači razdvojiti-izdvojiti materijale od kojih je nekadašnji proizvod napravljen. Kod neopasnih otpada ručno razdvajanje otpada je primjenljivo, kvalitet dobijenog je visok, tretirane količine su upitne. Opasan otpad može manjim dijelom ručno da se tretira, izdvajanje-valorizacija ili inertizacija opasnih materija u otpadu nije moguća bez namjenske sofisticirane opreme. Opasne materije u otpadu su u sva tri agregatna stanja, za gasovitu i tečnu materiju neophodna je oprema.

Božić i sinovi d.o.o. ne demontira EEO. Otpad se tretira u punom smislu te riječi, valorizuju se svi gasoviti efluenti, bez obzira da li u spoljnjoj instalaciji ili unutar izolatora koji ima funkciju čuvanja stanja materijala za koji je nekadašnji proizvod konstruisan i napravljen. Ovakvu opremu za tretman EEO posjeduje još svega par operatera uz punu valorizaciju svih vrsta gasovitih, tečnih, kao i čvrstih opasnih i praškastih materija.

Kompanija Božić i sinovi d.o.o. jedina u regionu ima postrojenje za tretman sijalica

Osim EEO, kompanija Božić i sinovi d.o.o. bavi se i tretmanom sijalica. Sijalice su velikim udjelom opasne, a novoproizvedene sijalice moguće da u sebi nemaju opasne materije, ali mogu da dovedu do velikih problema ukoliko se ne postupi u skladu sa njihovim svojstvima.

Sijalica je po svom obliku kabast otpad, lako lomljiv i kao takav je nezgodan za sakupljanje, ali iz razloga zaštite životne sredine, neophodno je da se taj otpad na propisane načine dopremi na tretman ovlašćenim operaterima.

(Foto: Promo)

- Jedini smo u regionu koji posjeduju postrojenje za tretman ove vrste otpada. Postrojenje koje nosi oznaku "BALCAN Total Lamp MP6000" služi za totalnu reciklažu fluorescentnih cijevi i svih vrsti sijalica, a uvezeno je iz Engleske, od "Balcan Engineering Ltd", kompanije koja je dobitnica Kraljičine nagrade u kategoriji ekoloških inovacija. Zahvaljujući svojim kapacitetima, postrojenje za samo jedan sat rada reciklira 6.000 komada "izvora vještačkog svetla" u koje se ubrajaju: fluorescentne lampe, sijalice, štedljive sijalice, projekcione lampe, infracrvene lampe, volfram halogene lampe, minijaturne automobilske lampe, UV lampe, lampe koje se koriste za osvjetljenje pozornica i za fotografisanje, blicevi itd. - objašnjava Egić.

Pod pojmom totalna reciklaža podrazumijeva se da će, nakon tretmana sijaličnog otpada u ovom postrojenju, sav reciklirani otpad moći ponovo da se upotrebi kao sirovina, odnosno u proizvodnji novih materijala. Primjera radi, pošto novo postrojenje omogućava naknadnu upotrebljivost svih sijaličnih sastojaka, to znači da se od jedne fluorescentne cijevi (prosječne težine 200 grama), reciklažom može dobiti 88 do 93% stakla, 12 grama obojenih metala, gvožđa i plastike, 5 grama fosfornog praha, veoma mali procenat živinih isparenja (koja se, tako izdvojena, inertizuju), dakle, perfektno čiste sirovine spremne za dalji plasman i ponovnu upotrebu.

- Ovo postrojenje je u stanju da na godišnjem nivou tretira više od 30 miliona sijalica, zavisno od režima rada postrojenja. Ako se zna da se na tržište Srbije godišnje plasira osam miliona sijalica različitih vrsta, a da sijalični otpad Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Bosne iznosi 11,5 miliona komada sijalica, onda je očigledno da "BALCAN Total Lamp MP6000" od Srbije može napraviti regionalni centar u ovoj oblasti reciklaže - zaključuje direktor kompanije Božić i sinovi d.o.o. Nikola Egić.