Teške poljoprivredne mašine mogu da unište petinu obradivog zemljišta?

Naučnici kažu da bi masivni traktori i kombajni mogli oštetiti do petine zemljišta koje se u svetu koristi za uzgoj usjeva, a zbijena zemlja može dovesti do poplava i loših uslova za poljoprivredne kulture.

U svom naučnom radu švedski istraživači postavljaju zanimljivo pitanje - kako su divovski dinosauri, koji su veći od mašina preživjeli, a da nisu toliko izgazili tlo, prenosi BBC.

Istraživači su izračunali da se težina kombajna, kada su potpuno napunjeni, povećala s oko četiri tone 1958. godine na gotovo 36 tona u 2020. godini, dok su brontosaurusi težili dvostruko više.

U tlu zgnječenom velikom težinom, vazduh se istiskuje i tlo postaje zbijeno. To biljkama otežava da razviju korijenje i crpe hranjive materije, a zemljište postaje izloženo poplavama.

Istraživači smatraju da povećanje težine poljomašina predstavlja prijetnju poljoprivrednoj produktivnosti. U njihovoj analizi, objavljenoj u Proceedings of the National Academy of Sciences, sugeriše se da bi kombajni mogli oštetiti petinu zemljišta u svijetu koja se koristi za uzgoj usjeva.

Thomas Keller, profesor upravljanja tlom na Švedskom fakultetu poljoprivrednih nauka u Upsali, kaže da bi poljomašine trebalo projektovati tako da ne prelaze određenu težinu.

- Zbijanje se može dogoditi u roku od nekoliko sekundi kada se vozimo po zemlji, ali mogu proći i decenije da se ono oporavi - rekao je Keller.

Ovo postavlja zagonetku kako su izumrla stvorenja napredovala u ekosistemima koje su vjerovatno promijenili dok su gazili zemljom. Profesor Keller sugeriše da su se divovski biljožderi držali staza, koristeći duge vratove kako bi posegnuli za obližnjom vegetacijom.

- Mislimo da se možda nisu tek tako nasumično šetali krajolikom - objasnio je Keller.

Švedski poljoprivredni fakultet

Thomas Keller

kombajni

teške poljoprivredne mašine

poljomehanizacija

dinosaurusi

zbijanje

poplave