RETROSPEKTIVA 2020 - Investicije i planovi u oblasti EKOLOGIJE koji su izazvali najveće interesovanje korisnika eKapije

Crna Gora je u septembru 2020. godine obilježila 29 godina od proglašenja za ekološku državu. Međutim, posle skoro tri decenije od dobijanja ovog obilježja, zemlja je i dalje suočena sa brojnim ekološkim problemima.

Iako je povodom godišnjice iz tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma saopšteno da sa "podjednakim i nespornim uvjerenjem nakon 29 godina ukazuju da dalji pravac održivog razvoja nema alternative", iz ekoloških udruženja ukazuju da je Crna Gora ekološka država samo na papiru.

Upozoravaju da je u zemlji još uvijek aktivno pet ekoloških crnih tačaka, a to su Kombinat aluminijuma u Podgorici, Željezara u Nikšiću, Brodogradilište u Bijeloj, Termoelektrana i Rudnik uglja u Pljevljima.

Urpkos brojnim problemima, izvještaj Energetske zajednice (EZ) pokazao je da, ukoliko se posmatraju zemlje regiona, Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom. Iz sekretarijata EZ ukazali su i da je šest zemalja potpisnica osiguralo više od 900 mil EUR subvencija za ugalj za 2018. i 2019. godinu, što su ocijenili kao alarmantno. Ipak, posmatrano po zemljama, subvencije su bile najniže u Crnoj Gori (1,14 mil EUR).

Ekološki problemi u zemlji su evidentni, a iz nevladinih organizacija Green Home i Eko tim upozorili su da je neophodna jasna vizija uz definisanje mjerljivih koraka ka konačnom prekidu zavisnosti od uglja, jer potreba za čistom energijom i zdravom životnom sredinom nikada nije bila urgentnija.

Vidjeli smo koje su to crne tačke koje su novoj vlasti ostavljene u nasljeđe, ostaje samo da vidimo kako će Vlada uspjeti da se izbori sa njima. Do tada, predstavljamo vam investicije u oblasti ekologije koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije.

Prvo mjesto na listi pripalo je jednom od najvažnijih ekoloških projekata u Crnoj Gori, a to je ekološka rekonstrukcija prvog bloka TE Pljevlja.

Riječ je o investiciji vrijednoj 54 mil EUR, a ugovor u realizaciji projekta potpisan je u junu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i konzorcijuma DEC International-Bemax-BB Solar-Permonte.

Ekološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju sistema za odsumporavanje, izgradnju sistema za denitrifikaciju, izgradnju sistema za tretman otpadnih voda, rekonstrukciju unutrašnjeg sistema transporta pepela i šljake, rekonstrukciju pomoćne kotlarnice itd. Ekološka rekonstrukcija obezbijediće i izvor toplote za grad, a EPCG će donirati i 2 mil EUR Pljevljima za primarni toplovod, čime bi se stavila tačka na rješavanje ekoloških problema Pljevalja. Pored toga, EPCG će uložiti 2,5 mil EUR za izgradnju toplovoda. Preostalih 6,5 miliona za tu namjenu biće obezbijeđeno iz državnog kapitalnog budžeta.

Na drugom mjestu našao se projekat veoma važan za Podgoricu - izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Realizacija projekta krenula je izgradnjom primarnog kolektora, kao jednog od četiri komponente ovog sistema. Ukupna vrijednost projekta je oko 50 mil EUR, od čega će u izgradnju samog postrojenja biti uloženo 35 miliona.

Pored primarnog kolektora, u okviru ovog projekta počeli su radovi i na pješačkom mostu sa pripadajućom kanalizacionom infrastrukturom, kao i na izgradnji sekundarne mreže. Tokom godine bio je raspisan i pretkvalifikacioni poziv za izgradnju postrojenja, na koji se prijavilo pet kompanija. Tender je najavljen za početak 2021 godine.

Vraćamo se u Pljevlja, gdje Rudnik uglja planira još jedan značajan projekat - vraćanje Ćehotine u ranije korito. Naime, nakon formiranja unutrašnjeg odlagališta na površinskom kopu Potrlica na koti 760 mnv predviđeno je vraćanje rijeke Ćehotine kroz eksploataciono polje rudnika. Vodonepropusni kanal kojim bi se usmjerila rijeka Ćehotina je planiran za izvođenje kroz odlagališni prostor u ukupnoj dužini od približno 2,9 km, od pozicije brane Durutovići do mosta kod slapišta izlaznog portala tunela Velika Pliješ (kota 750 mnv) u blizini taložnika, na izlasku iz eksploatacionog polja Rudnika - stoji u dokumentaciji.

Rudnik uglja je u prvi tender za izradu glavnog projekta izmještanja rijeke Ćehotine približnim pravcem njenog prirodnog toka raspisao u oktobru, a drugi krajem decembra 2020. godine. Ovaj projekat našao se na trećoj poziciji u okviru naše retrospektive.

Zelena gradnja uzima maha i postaje popularnija u cijelom svijetu, pa ni Crna Gora nije izuzetak. Naime, na četvrtom mjestu naše liste našla se kompanija Cijevna komerc koja planira gradnju zgrade površine 15.087 m2 u Bečićima, a idejnim rješenjem predviđeni su i zeleni krovovi.

Kako je objašnjeno u tehničkom opisu idejnog arhitektonskog rješenja, krovni pokrivač predviđen je od crijepa, a djelovi neprohodnih krovnih površina predviđeni su kao ekstenzivni zeleni (tip vegetacije - livadske trave). Ekstenzivni zeleni krovovi predviđeni su zbog jednostavnosti ugradnje, male težine i debljine slojeva, a naročito zbog jednostavnog održavanja, dok sistem za navodnjavanje nije neophodan.

U Podgorici je planirana izgradnja novog postrojenja za odlaganje građevinskog otpada, a ova investicija zauzela je petu poziciju na našoj listi.

Kako je saopšteno iz Glavnog grada u septembru, Sekretarijat za komunalne poslove pokrenuo je proceduru za izgradnju novog postrojenja za odlaganje građevinskog otpada. Cilj je odabir lokacije koja obezbjeđuje uslove da tehnološki proces upravljanja neopasnim građevinskim otpadom ne ugrožava zdravlje i životnu sredinu. Projektnim zadatkom je predloženo šest lokacija koje se nalaze u zonama koje su definisane namjenom "industrija i proizvodnja" koja načelno podrazumijeva mogućnost lociranja postrojenja za preradu neopasnog otpada.

Listu zatvaramo još jednim projektom u Podgorici, a to je dodjela subvencija za 2020. godinu u okviru projekta "Podgorica na dva točka".

Glavni grad je budžetom za 2020. godinu predvidio 20.000 EUR kojima je građanima subvencionsao kupovinu bicikala u visini od 50% cijene, a najviše iznosa do 100 EUR, kao i trotineta u visni od 50% cijene, a najviše iznosa do 200 EUR.

Kompletnu listu investicija u oblasti ekologije možete vidjeti OVDJE.