Revolucija u Njujorku - Modne kompanije će konačno biti odgovorne za ekološki uticaj
Komentari
Ilustracija (Foto: Unsplash/Wander Creative)
Zakon, skraćenog naziva Modni akt, traži od kompanija da mapiraju minimum 50% svog lanca snabdevanja, počevši od farmi odakle dolaze sirovine za materijale preko fabrika i isporuka.
Kompanije će morati da otkriju gde u tom lancu imaju najveći uticaj kad je reč o pravednim zaradama, energiji, emisijama gasova staklene bašte, upravljanju vodama i hemikalijama i da naprave konkretne planove da smanje te brojke.
Takođe, od kompanija se očekuje da otkriju obim proizvodnje, kao i koliko pamuka, kože ili poliestera prodaju. Sve te informacije će biti objavljene onlajn.
Crna lista kompanija koje ne poštuju propise
Zakon koji podržava niz neprofitnih organizacija, ali i dizajnerka Stela Mekartni, odnosiće se na sve multinacionalne modne kompanije. Tu su predstavnici brze mode poput Shein i Boohoo, ali zakon neće zaobići ni Armani, Pradu i ostale kompanije iz oblasti visoke mode.
Senatorka Alessandra Biaggi koja je pokrenula usvajanje zakona ističe da će zakon osigurati da prioritet dobiju ljudska i radna prava, kao i zaštita životne sredine. Takođe, kako je istakla, Njujork će postati globalni lider u pozivanju modne industrije na odgovornost.
– Kao svetska modna i poslovna prestonica, država Njujork ima moralnu odgovornost da bude lider u suočavanju sa ekološkim i društvenim uticajem modne industrije – istakla je Biaggi.
Kompanijama je ostavljeno 12 meseci da se prilagode direktivama, a ako se ustanovi da su prekršile zakon, biće kažnjene sa 2 odsto godišnjeg prihoda. Novac će ići u novi fond i koristiće se za ekološke projekte. Takođe, u planu je objavljivanje godišnje liste kompanija koje se nisu pridržavale propisa.
Očekuje se protivljenje kompanija
O sličnim propisima raspravlja se u EU. Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Australija imaju zakone koji zahtevaju odgovornost kad je reč o ropstvu i ljudskim pravima. Ni u jednoj zemlji, ipak, ne postoje propisi koji se odnose na društvene i ekološke posledice modne industrije.
– Moda je jedna od najmanje regulisanih industrija – primećuje Maxine Bedat, osnivač New Standard Instituta.
Ovo je delimično zbog lanca snabdevanja koji uključuje mnogo zemalja, neretko i kontinenata. Zbog toga, napori u održivosti značajno variraju.
– Nametanje vladinih propisa će osigurati da za kompanije koje čine pravu stvar to ne bude kompetitivna mana – ističe Bedat.
Brojni ključni igrači bili su uključeni u pisanje Modnog akta, uključujući trgovce i proizvođače. Čak i oni koji isprva budu protiv, mogu da promene mišljenje vremenom, veruju zagovornici usvajanja zakona.
– Često biznisi naprečac reaguju protiv ideje regulacije. Ali, čak je i auto industrija, koja se prvobitno protivila standardima efikasnosti goriva, na kraju prihvatila regulaciju. Modni akt je pokušaj da vidimo gde je industrija, da prepoznamo napore u pravom smeru koje već prave i da ustanovimo neke zajedničke standarde – ističe Maxine Bedat.
I senatorka Biaggi očekuje da neke kompanije neće odmah podržati nove standarde, ali veruje u usvajanje zakona.
– Pre nego što smo zvanično predstavili zakon, izgradili smo široku koaliciju podrške koja uključuje lidere u modnoj industriji, proizvođače, ekološke aktiviste, kao i one koji se bave zaštitom prava radnika. Uverena sam da zahvaljujući ovoj aktivnoj i raznovrsnoj koaliciji možemo progurati zakon – zaključila je Biaggi.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.